
| BLIC
22. april, 2000 Prestolonaslednik Aleksandar Karadjordjevic na skupu „Vreme za promene vreme za demokratiju" u Atini Promene za spas srpskog naroda ATINA (Beta) Sastanak pod nazivom „Vreme za promene Vreme za demokratiju", na kojem je na poziv prestolonaslednika Aleksandra Karadjordjevica, doslo 90 predstavnika srpske opozicije, crkve, iseljenika i nevladinih organizacija poceo je juce u privatnom hotelu u Vuljagmeniju kod Atine. Karadjordjevic je u uvodnom govoru rekao da je to „skup o sudbini srpskog naroda i svih gradjana Srbije" i pozvao sve „da ostave medjusobna neslaganja po strani i da misle na tezak polozaj srpskog naroda i svih gradjana Srbije". „Takodje vodite racuna o potrebi da se gleda na buducnost pozitivno, da se pripremite za izbore i budete spremni za svaku eventualnost", rekao je Karadjordjevic. On je rekao da su se ucesnici skupa okupili da bi se razmotrili putevi i nacini za radikalne promene u Srbiji, kako bi se „spasao srpski narod i svi gradjani Jugoslavije od daljeg unistenja i nesrece". „Sasvim je jasno da ovi ciljevi mogu biti ostvareni samo ako se sadasnji rezim u Beogradu ukloni. To je nas prioritet broj jedan", rekao je on i ukazao da je potrebno mobilisati i ujediniti sve demokratske opozicione snage u jedan siroki pokret za promenu u celoj zemlji. Karadjordjevic je precizirao da ne misli samo na opozicione stranke vec i na gradjane iz svih drustvenih slojeva i zanimanja koji traze promene. „Rezim ce pasti kada se stvori jak demokratski pokret za promene u celoj zemlji. Ne pretimo osvetom. Zelimo da ostvarimo promene mirnim i organizovanim putem jer je nasoj zemlji dosta ratova, prolivanja krvi i nereda. Postujemo sve gradjane. Nas sukob je sa rezimom, a ne sa nekim drugim", rekao je Karadjordjevic. On je pozvao i Vojsku Jugoslavije da bude sa narodom, a ne protiv njega i da „bude na oprezu i svesna opasnosti od rezima". Govoreci o svojoj ulozi, Karadjordjevic je rekao da je sada vazno da se „krunise demokratija" i da se zemlja izvede iz „barustine", a da ce preporod i obnova poceti kada rezim u Beogradu bude uklonjen. „Apelujemo zato na medjunarodnu zajednicu da pruzi jacu podrsku opozicionom demokratskom pokretu u Srbiji i da nas pomogne da obnovimo nase veze sa Evropom i sa svetom", rekao je on, dodavsi da medjunarodna zajednica treba da ukine sankcije protiv Srbije koje „pogadjaju narod i koriste mafijaskom rezimu". Nas prvi zahtev medjunarodnoj zajednici je da hitno revidira sankcije protiv Srbije, a drugi je da ukljuci srpsku opoziciju i nevladine organizacije u evropski integralni proces i u sve kontakte izmedju Federalne Jugoslavije i Zapada rekao je Karadjordjevic. Ako se tako uradi, demokratska opozicija ce dobiti na poverenju i ugledu i pokazace da deluje po ekonomskim pitanjima, dok ce time medjunarodna zajednica pomoci sve brojnijim ljudima u Jugoslaviji koji zele da stvore civilno drustvo i postave zemlju na pravi kolosek tako da narod moze da zivi normalnim zivotom ocenio je on. Navodeci da vlasti u Beogradu „kontrolisu medije i koriste ih za sopstvenu propagandu", Karadjordjevic je rekao da medjunarodna zajednica moze da pomogne i u sektoru javnog informisanja. Karadjordjevic je takodje rekao da sve demokrate u Srbiji i Jugoslaviji zele promene, istinsku demokratiju i povratak u evropske institucije, podvukavsi da te demokrate, kao i ceo narod, traze da ih medjunarodna zajednica uveri da ce postovati teritorijalni integritet njihove drzave. Potrebne su i „cvrste garancije za dalju sudbinu Srba u krajevima bivse Jugoslavije, narocito u RS i nekim delovima Hrvatske", rekao je on. Ne izrazavajuci direktno nameru da se preseli u Beograd na sta ga, u poruci koju mu je uputio preko svog izaslanika, predsednika Skupstine Grada Beograda Vojislava Mihailovica, poziva predsednik SPO Vuk Draskovic, Karadjordjevic je preksinoc na koktelu za novinare rekao da je najvaznije da se promeni sadasnja vlast i da zapocnu reforme. Upitan o tome kako bi u slucaju eventualne promene poretka u Srbiji bili uredjeni odnosi sa Crnom Gorom i njihova zajednicka drzava, Karadjordjevic je rekao da bi to mogao biti „odnos u konfederaciji, labavoj konfederaciji". Sastanak, ciji je veci deo zatvoren za novinare, poceo je juce prepodne govorom Karadjordjevica i podnosenjem „Izvestaja o stanju drzave i drzavnih institucija, privrede i drustva, moralu, gradjanskim i etnickim pravima". Popodne je razmotrena „Vizija buduce demokratske drzave i drustva", a danas su zasedanja u cetiri tematske grupe o „Srpskoj naciji na Balkanu, u Evropi i svetu", o tome „Kako postici preporod", o „Nacionalnom pokretu za promene" i o „Demokratskom preobrazaju". U programu stoji da ce skup veceras biti zavrsen prihvatanjem jednog ili vise zavrsnih dokumenata i govorom Karadjordjevica. Medju 90 ucesnika ovog skupa su:mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop rasko-prizrenski Artemije, Momcilo Trajkovic, Rada Trajkovic, stranacki lideri Zoran Djindjic, Vladan Batic, Nenad Canak, Vuk Obradovic, Milan St. Protic, Goran Svilanovic, Dragan Veselinov, Slobodan Rakitic, Biljana Plavsic, gradonacelnik Beograda Vojislav Mihailovic, predsednik Grupe 17 Plus Mladjan Dinkic, predstavnik „Otpora" Slobodan Homen, predsednik Foruma za etnicke odnose Dusan Janjic, dramski pisac Dusan Kovacevic, Na skupu su i predsednici nekih od opstina u kojima je na vlasti opozicija, profesori univerziteta, umetnici, novinari i predstavnici nevladinih medija iz Srbije, poslovni ljudi srpskog porekla iz dijaspore... Ocekuje se da ce danas skup posetiti ambasador SAD u Atini Nikolas Berns „sa grupom americkih savetnika od kojih su neki i doputovali u Atinu", a s njima je i Dzejms Dobins, specijalni savetnik za Kosovo predsednika SAD Bila Klintona. Generalni direktor Direkcije za razvoj medjunarodnih odnosa u grckom MIP Aleksandros Rondos izjavio je da ce sef diplomatije Grcke Jorgos Papandreu danas doci na ovaj skup |
|
|