IZVODI IZ ŠTAMPE / PRESS CLIPPING  
 
29. oktobar 2010.  Članak objavljen na portalu Balkans Business News

Poslovne vesti sa Balkana

Ustavna Monarhija za brži oporavak Srbije

Ima li Srbija “keca u rukavu”?

Srbija će možda morati da krene drugim putem da bi se izvukla iz finansijske krize i ubrzala pristupanje Evropskoj Uniji – putem Ustavne Monarhije. Sigurno bi povratak Ustavne Monarhije posle gotovo 70 godina privukao pažnju medija, i bez sumnje popravio sliku Srbije u svetu.

A što se tiče Evropske Unije?

Ne treba zaboraviti da su skoro polovina zemalja osnivača Evropske Unije bile Ustavne Monarhije. Danas su četvrtina Evropskih država Ustavne Monarhije, a u Evropskoj Uniji to su Belgija, Danska, Luksemburg, Holandija, Španija, Švedska i Velika Britanija.

Da li Ustavna Monarhija znači bolji život?

U stvari 5 od 10 najbogatijih zemalja Evrope su Ustavne Monarhije. Prema statističkim pokazateljima, Luksemburg je najbogatija zemlja u Evropi, sa najvišim bruto domaćim proizvodom (BDP) od 81,730 dolara po stanovniku, mereno po paritetu kupovne moći (PPP). Sledi ih Norveška koja zauzima drugo mesto u Evropi sa najvećim BDP po stanovniku koji iznosi 55,198 dolara. Holandija je na 16. mestu u svetu po razvijenosti ekonomije, a rangirana je kao deseta po BDP (nominalnom) po glavi stanovnika; BDP (prema paritetu kupovne moći) u Holandiji je 40.433 dolara. Danska je osma najbogatija zemlja u Evropi s BDP (PPP) od 38.207 dolara po stanovniku a Švedska je deveta najbogatija zemlja u Evropi sa BDP (prema paritetu kupovne moći) po stanovniku od 37.525 dolara.

Forbs je rangirao najbolje zemlje za život u 2008. i ta lista je pokazala da su to opet Ustavne Monarhije. Norveška je na prvom mestu, postigavši 82% na rang listi, dok ni Švedska nije mnogo zaostala sa rezultatom 81,4%. Ostale Monarhije u prvih 10 uključuju Novi Zeland (79%), Dansku (75%) i Holandiju (74%).

Zašto Ustavna Monarhija? Zašto tradicija? Da li je prednost imati vođu koji nije politički opredeljen? Ko je tu da osigura jedinstvo, kontinuitet i mir? Da li Monarhija pomaže smanjenju korupcije?

Indeks percepcije korupcije u 2010. pokazuje da je skoro tri četvrtine od ukupno 178 zemalja imalo rezultat ispod 5, mereno na skali od 10 (nema korupcije) do 0 (visoko korumpirane). Čak 12 od prvih 20 rangiranih zemalja koje su imale rezultate iznad 7,5 su Monarhije i uključuju Dansku, Novi Zeland, Švedsku, Kanadu, Holandiju, Barbados, Australiju, Norvešku, Luksemburg, Japan, Katar i Veliku Britaniju. Srbija je rangirana na 78. mestu sa rezultatom 3,5. Ove evropske Monarhije su Ustavne Monarhije i one pružaju jedinstvo, napredak i mir bez političkog uplitanja.

Ako Srbija bude bila Monarhija, da li će to imati uticaja na njen putu ka Evropskoj Uniji?

Svakako ne može škoditi. Da li išta znači to što je Evropska Komisija smeštena u zemlji koja je Ustavna Monarhija? U stvari, nema nimalo sumnje da imidž Monarhije donosi novac. Prekookeanski turisti hrle na mesta koja imaju veze sa Britanskom Kraljevskom porodicom i na taj način Velika Britanija zaradi 500 miliona funti godišnje, otkriva istraživanje VisitBritain.

Izveštaj Ujedinjenih nacija 2009. o društvenom razvoju pokazuje da među 187 rangiranih zemalja, 6 od prvih 10 su Monarhije: Norveška, Australija, Kanada, Holandija, Švedska, Japan. Zapravo, ako obratite pažnju na Godišnji izveštaj o kvaliteti života u različitim zemljama, primetićete da su više od polovine zemalja od prvih 10 monarhije (Velika Britanija, Švedska, Norveška, Holandija, Danska, Španija, Belgija, itd.). Dakle, verovali ili ne, život bi zapravo mogao biti mnogo bolji pod Ustavnom Monarhijom.

"Simbol je konkretizacija. Svako ljudsko biće, čak i najlošiji moderni ljudi, imaju potrebu za nečim opipljivim, nečim na šta mogu ukazati i reći sebi i drugima: "To je ono u šta ja verujem", ili "to je ono što sam ja."

Pa šta je negativno? Hoće li Srbija prihvatiti još dobrotvornih priloga, veće šanse za ulazak u Evropsku Uniju, bolju sliku o sebi, poslovne ljude iz celog sveta koji rado gostuju na Dvoru, i promovišu Srbiju širom sveta? Mnogi Srbi podržavaju ovu ideju a drugi uživaju u svim prednostima koje ona donosi. "To bi bilo samo korisno za Srbiju, a ne vidim da bi moglo izazvati bilo kakvu štetu." rekla je Jelena Tasić, student iz Beograda.

Ali da li bi Prestolonaslednik Aleksandar i dalje nastavio da u potpunosti posvećuje svoj život Srbiji?

Odgovor je da! Čak i uz sve te neprekidne aktivnosti on bi želeo da dođe na presto. Tipičan dan za Prestolonaslednika Aleksandra i Princezu Katarinu sastoji se od dobrotvornih aktivnosti do promocije Srbije međunarodnoj javnosti i potencijalnim investitorima. Prestolonaslednik Aleksandar dovodi investitore, pronalazi stipendije za obrazovanje, i okuplja važne javne ličnosti iz celog sveta svakoga meseca. Princeza Katarina je spasila mnoge živote, prikupljajući milione za pomoć i podršku. Kraljevski par stalno putuje širom sveta na susrete sa šefovima država, najznačajnijim poslovnim ljudima i medijima a sve sa ciljem da pomognu Srbiji i srpskom narodu. Sve to donosi na desetine miliona godišnje Srbiji. Postoji čak i organizacija pod nazivom "Kraljevina Srbija", koja je nedavno osnovana u zemlji sa desetinama hiljada članova.

Suština svega je da bi Kraljevina Srbija čini se bila dobar potez u poslovnom smislu.

 

webmaster@dvor.rs 
Copyright © 1998 NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar
Sva prava zadržana