IZVODI IZ ŠTAMPE / PRESS CLIPPING  

MAGAZIN CORD, 1. oktobar 2004.

 

KRALJEVSKI KORENI

NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II

 Kraljevska porodica u njihovoj rezidenciji u Beogradu

 

Kako se osećate i kako živite u Srbiji? 

Oduvek sam sanjao da se vratim svojim korenima i živim u domu u kome su živeli moj otac Kralj Petar II i moj deda Kralj Aleksandar I.  Moj otac je često pričao o svojoj mladosti i o uspomenama na život u Jugoslaviji.  Osećam se dobro kod kuce.  I što sam se vratio svojim korenima.  

Vratimo se prošlosti, izgleda da ste tada bili aktivniji u davanju komentara i u obraćanju javnosti.  Sada to činite redje.  Da li ste izgubili interesovanje za trenutne političke teme?

Nikada nisam gubio interesovanje za trenutne političke dogadjaje u našoj zemlji.  Politički sam bio aktivniji pre 5. oktobra 2000 zato što mi je cilj bio da pomognem da dodje do demokratije, postovanja ljudskih prava i bolje budućnoti za sve naše gradjane.  Posle 5. oktobra 2000 godine odlučio sam da  korak unapred treba načiniti tako što će se ustanoviti tačka oko koje će biti moguće da se okuplja i koja će postati centar ujedinjavanja.  Moja dugoročna vizija rešenja stabilnosti, jedinstva i kontinuiteta u našoj zemlji i dalje počiva na tome da najbolja rešenja leže u Ustavnoj monarhiji poput one u Španiji, Norveškoj, Danskoj itd.  Ustavna monarhija dozvoljava da premijer i vlada slobodno upravljaju zemljom.  Ovakva vrsta vladavine veoma dobro funkcioniše i u Holandiji, Belgiji, Japanau, Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi itd. 

Vaša supruga i Vi ste često bili angažovani na zajedničkim akcijama sa bivšim američkim ambasadorom i njegovom suprugom.  Kako biste opisali svoje prijateljstvo sa njima? 

Mi smo prijatelji sa ambasadorima i njihovim suprugama.  Bitno je imati dobre odnose sa medjunarodnom zajednicom i mi se ponosimo dobrim odnosima sa diplomatskim korom u Beogradu.  Radovalo nas je što poznajemo Ambasadora I gospodju Montgomeri koji su nam u mnogim prilikama prijateljski pristupali. 

Kako komentariišete moguću sukcesiju Srbije i Crne Gore? 

To je politička stvar o kojoj će konačnu odluku doneti narod.  Ali pre no što dodje do još jednog razlaza moram da kažem da svako mora ozbiljno da razmisli šta bi bilo najbolje da se učini u interesu svih gradjana i kakav će efekat ovakav postupak imati na budućnost i dobrobit svih njih.  Političarima je dužnost da narod stavljaju na prvo mesto a ne svoje lične interese. 

Da li mislite da je region Kosova izgubljen i kakvi su Vaši komentari iz ugla Vaše Dinastije (od Karadjordja pa sve do Aleksandra I) koja je istorijski gledano u potpunosti bila posvećena očuvanju srpskih karakteristika Kosova? 

Pred našim je političarima težak zadatak da, uz dobre odnose sa madjunarodnom zajednicom, rade na budućnosti Kosova.  Svi moramo zajedno raditi na tome. Normalno rešenje bi bilo ujedinjenje u demokratiji tamo gde ljudi u miru koegzistiraju; ali da bi se to postiglo mora se pronaći ključ kojim bi se isključili nekada stvoreni teroristički elementi iz prošlosti.  Šokira razaranje srpkih pravoslvnih crkava i oni koji su počinili ove kukavične zločine moraju odgovarati za njih pred sudom.  Moraju se poštovati sva mesta namenjena molitvama, i to uključuje džamije i crkve.  Narušavanje ljudskih prava i demokratskih principa na Kosovu nikome neće doneti dobro.  Sila nikuda neće odvesti.  Ljudi su izgubljeni kada se medjusobno ne poštuju.  Budućnost u Evropskoj Uniji je poštovanje svakog pojedinca.  Nema povlašćenog položaja za pojedinu veroispovest ili etničku grupu - svako bi morao da bude poštovan u Evropskoj Uniji i u okviru Evropske Unije. 

Može li Srbija dopustiti sukcesiju Kosova?

Nema budućnosti u Evropskoj Uniji za zajednice koje priznaju samo jednu odredjenu veroispovest ili jednu odredjenu etničku pripadnost.  Prema tome zašto bi se dopustila sukcesija kada ne postoji osnovno poštovanje ljudskih prava.  Počinioci nasilja moraju biti svesni da će Evropska Unija insistirati na medjusobnom poštovanju i da neće tolerisati nasilje.  Obaveza nas u Srbiji je da budemo čvrsti i da zahtevamo ono što je pravedno. 

Imam utisak da ste se uzdržali da izneste svoje mišljenje o nedavnim i poslednjim izgonima Srba sa Kosova? 

Ponovo ponavljam da ne sme više biti nasilja, ne sme više biti narušavanja ljudskih prava, ne sme više biti uništavnja crkvi ili bilo kojih mesta namenjenih molitvama, kažnjavanje prekršioca mora biti brzo, i mnogo još toga.  Treba isključiti i raspustiti jednom zauvek od medjunarodne zajednice ranije stvorene elemente.  Uz to se ne sme zaboraviti da Evropska Unija ne može da održi principe na kojima je izgradjena ukoliko su ti principi negirani Srbiji i Srbima na Kosovu.  Mora se kretati unapred sa demokratskim principima ... 

Iz Vašeg ugla posmatranja, kako Vi vidite «Evropsku Srbiju»? 

Srbija se nalazi u Evropi i ona je deo Evrope.  Srbija pripada Evropi.  Moramo da ispunimo naše obaveze prema medjunarodnoj zajednici i da krenemo unapred ka ispunjavanju uslova propisanih pravilima za pristup Evropskoj Uniji.  Ne možemo dopustiti da nas preteknu i da postanemo izolovano ostrvo usred Evrope okruženo članicama Evropske Unije.  Naš narod mora da zna šta je Evropska Unija i kakvu bi budućnost ona donela i kakve bi bile koristi od članstva.  Evropska Unija mora da saseče svoje pretnje i da razume istorijsku poledjinu.  Srbija ima obaveze prema Evropskoj Uniji, ali i Evropska Unija ima obaveze prema Srbiji.  Evropska Unija mora da objavi šta bi se moglo učiniti za Srbiju i da preokrene stalno izvikivane pretnje u objektivno izvodive zadatke za naše gradjane koji će proizvesti rezultate koji imaju smisla, umesto da neprekidno ponavlja šta će nam se dogoditi ukoliko ne ispunimo ovaj ili onaj zahtev.  Ne želimo da budemo saterani u ćošak.  Nijedno razumno stvorenje neće podkopavati konstruktivne rezultate od kojih nacija kao celina ima koristi.  U suštini, ljudi bi bili daleko pozitivniji i spremniji za saradnju.  Mi ne želimo da budemo ostrvo u Evropi, i molimo da nas ne primorate da to postanemo. 

Kakvu vrsu odnosa imate sa Predsednikom Tadićem, Premijerom Koštunicom i Predsednikom SCG g. Marovićem? 

Imam odlične i srdačne odnose sa Predsednikom Marovićem, Predsednikom Tadićem i Premijerm Koštunica i uvek me raduje da ih vidim. 

Da li podržavate isporučivanje optuženih Haškom Tribunalu i kako komentarišete rad Tibunala? 

Ma ko da je počinio zločine protiv čovečanstva mora da se suoči sa pravdom.  Niko na ovoj planeti ne može biti iznad pravde i to važi za gradjane svih nacija.  Nema izuzetaka.  Pravda mora da bude pravična i brza.  Oni za koje se smatra da su počinili zločine moraju imati pošteno sudjenje i mora im se dati mogućnost da se odbrane.  U pitanju je zločin protiv čovečanstva.  Princip bi trebalo da bude da je neko nevin sve dok se ne dokaže da je kriv. Kada pomislim na izgubljene ljudske živote i patnje koje su pretrpeli u bivšoj Jugoslaviji i na situaciju koja i dalje traje na Kosovu, šokiran sam.  Naši ministri i medjunarodna zajednica ulažu velike napore da razreše odredjene probleme i nadam se da će naša zemlja moći da krene unapred. 

Ministar finansija g. Mladjan Dinkić je izjavio da je zahvaljujući odnosu Vašeg Kraljevskog Visočanstva sa g. Volfensonom Srbija dobila povoljan kredit.  Kakav je to odnos koji Vi imate sa g. Volfensonom, kao i sa drugim istaknutim pojedincima u svetu?

 Zadovoljstvo je imati dobre prijatelje širom sveta i očuvati ta prijateljstva.  Moja supruga i ja se ponosimo time što imamo mnogo prijatelja.  Predsednika Džima Volfensona iz Svetske Banke znamo godinama i uvek se radujemo svakom novom susretu.. Nedavno smo zajedno bili u Minhenu na konferenciji Svetske Banke, a i vidimo se kada smo u Vašingtonu. 

Da li ste zadovolni tretmanom koji imate u Srbiji? 

Da, zadovoljan sam.  Kadagod moja supruga, sinovi i ja putujemo kroz našu zemlju, uvek smo toplo primljeni.  Ponosimo se bliskošću sa našim narodom koji je tako gostoljubiv. 

Možete li da nam opišete šta se dogodilo tokom leta za Atinu pri odlasku na Olimpijske igre i šta je bilo po sredi u incidentu koji se odigrao sa predsednikom MOK, g. Draganom Kićanovićem?

Naša je želja bila samo da dobijemo akreditive da prisustvujemo Olimpijskim Igrama u Atini tako da možemo svesrdno da podržimo naš olimpijski tim.  Mnogi dobijaju akreditive i sve što treba da se uradi je da se prijavi.  Mi smo to i učinili.  Postoje razne vrste akreditiva i mi smo s dužnim poštovanjem tražili od g- Kićanovića da budemo ukljuceni u odgovarajuću grupu.  G-dja Jana Angelopulos, predsednik “Grčkih Olimpijskih Igara 2004”, naš dugogodišnji prijatelj, ljubazno nas je pozvala ali da smo bili uključeni u olimpijska nastojanja naše zemlje bilo bi divno i dirljivo za nas.  Nekolicina političara najvišeg ranga je podržalo našu molbu.  Povredile su nas neke nepotrebne opaske gospode u smislu “ovo je moja zemlja a ne vaša zemlja” i kada sam u avionu sa gospodinom pokušao da se najljubaznije rukujem receno mi je “ko ste vi”.  Iznevirao sam se i odlučio da ništa ne kažem posle svega, kada je to stiglo u štampu, zato što je uspeh našeg olimpijskog tima bio ono što je važno. 

Naš zahtev je bio vrlo jasan i mogao se rešiti bez ikakvih problema sudeći po onome kako su nam članovi Medjunarodnog Olimpijskog Tima objasnili.  Želim da kažem da pri onome što se dogodilo moja namera ni u kom slučaju nije bila da uvredim g. Dragana Kićanovića.  To je pre bio izliv čistog gneva. 

Da bi se kretalo unaprd u demokratiji važno je da se bilo koji nekadašnji lični ideološki pogled o proteklom vremenu ostavi po strani i da u našem demokratskom obliku krenemo unapred stavljajući ljude na prvo mesto i ostvarujući dobre medjunarodne odnose.  Moja supruga i ja smo ponosni sto imamo odlične medjunarodne kontakte.  Želim da podsetim one opterećene ideološkom prošlošću i koji imaju nekakve sumnje, da su Ustavne monarhije napredni oblici demokratije. 

Vi ste monarh, i očigledno je da podržavate ideju da se uspostavi monarhija u Srbiji.  Ali, u kojoj je meri takva opcija moguća i realna?  U tom smislu Austrija bi mogla da vrati Habzburšku kraljevsku porodicu, Italijani i Nemci mogu da učine isto, Turska može da vrati sultana.  Da li mislite da je ovakav “trend” moguć? 

Dogodio se u Španiji gde je bila diktatura i pogledajte gde su oni danas.  Španija je velika demokratija i članica Evropske Unije. 

Našoj je zemlji potreban neutralan poglavar koji uvažava svakog, okuplja sve, i dopušta vladi koju je izabrao narod da vlada.  Moji koreni i preci su iz Srbije i Crne Gore, to mi je u krvi.  Monarhija je uvek bila sa narodom, tokom dobrih i teških vremena.  Moj predak Karadjordje je bio veliki junak.  Naravno, trend je moguć i medju običnim ljudima ima podrške i interesovanja.  Potrebna je dobra organizacija i da naši gradjani shvate šta je Ustavna monarhija.  U prošlosti je bilo nekih nepravičnosti nanetih Ustavnoj monarhiji sa namerom da se ona diskredituje .  Danas je sve moguć.

 
 Novinar: Dragan Bisenić

 

 


webmaster@royalfamily.org 
Copyright © 1998 NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II
Sva prava pridržana