|
MAGAZIN
CORD, 1.
oktobar
2004.
KRALJEVSKI KORENI
NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II

Kraljevska
porodica u njihovoj rezidenciji u Beogradu
Kako se
osećate i kako živite u Srbiji?
Oduvek sam sanjao da se vratim svojim korenima i
živim u domu u kome su živeli moj otac Kralj Petar II i moj deda
Kralj Aleksandar I. Moj otac je često pričao o svojoj mladosti
i o uspomenama na život u Jugoslaviji. Osećam se dobro kod
kuce. I što sam se vratio svojim korenima.
Vratimo se prošlosti, izgleda da ste tada bili
aktivniji u davanju komentara i u obraćanju javnosti. Sada to
činite redje. Da li ste izgubili interesovanje za trenutne
političke teme?
Nikada nisam gubio interesovanje za trenutne
političke dogadjaje u našoj zemlji. Politički sam bio aktivniji
pre 5. oktobra 2000 zato što mi je cilj bio da pomognem da dodje
do demokratije, postovanja ljudskih prava i bolje budućnoti za
sve naše gradjane. Posle 5. oktobra 2000 godine odlučio sam da
korak unapred treba načiniti tako što
će se ustanoviti tačka oko koje će biti moguće da se okuplja i
koja će postati centar ujedinjavanja. Moja dugoročna vizija
rešenja stabilnosti, jedinstva i kontinuiteta u našoj zemlji i
dalje počiva na tome da najbolja rešenja leže u Ustavnoj
monarhiji poput one u Španiji, Norveškoj, Danskoj itd. Ustavna
monarhija dozvoljava da premijer i vlada slobodno upravljaju
zemljom. Ovakva vrsta vladavine veoma dobro funkcioniše i u
Holandiji, Belgiji, Japanau, Velikoj Britaniji, Australiji,
Kanadi itd.
Vaša supruga i Vi ste često bili angažovani
na zajedničkim akcijama sa bivšim američkim ambasadorom i
njegovom suprugom. Kako biste opisali svoje prijateljstvo sa
njima?
Mi smo prijatelji sa ambasadorima i njihovim
suprugama. Bitno je imati dobre odnose sa medjunarodnom
zajednicom i mi se ponosimo dobrim odnosima sa diplomatskim
korom u Beogradu. Radovalo nas je što poznajemo Ambasadora I
gospodju Montgomeri koji su nam u mnogim prilikama prijateljski
pristupali.
Kako komentariišete moguću sukcesiju Srbije i
Crne Gore?
To je politička stvar o kojoj će konačnu
odluku doneti narod. Ali pre no što dodje do još jednog razlaza
moram da kažem da svako mora ozbiljno da razmisli šta bi bilo
najbolje da se učini u interesu svih gradjana i kakav će efekat
ovakav postupak imati na budućnost i dobrobit svih njih.
Političarima je dužnost da narod stavljaju na prvo mesto a ne
svoje lične interese.
Da li mislite da je region Kosova izgubljen i
kakvi su Vaši komentari iz ugla Vaše Dinastije (od Karadjordja
pa sve do Aleksandra I) koja je istorijski gledano u potpunosti
bila posvećena očuvanju srpskih karakteristika Kosova?
Pred našim je političarima težak zadatak da, uz
dobre odnose sa madjunarodnom zajednicom, rade na budućnosti
Kosova. Svi moramo zajedno raditi na tome. Normalno rešenje bi
bilo ujedinjenje u demokratiji tamo gde ljudi u miru
koegzistiraju; ali da bi se to postiglo mora se pronaći ključ
kojim bi se isključili nekada stvoreni teroristički elementi iz
prošlosti. Šokira razaranje srpkih pravoslvnih crkava i oni
koji su počinili ove kukavične zločine moraju odgovarati za njih
pred sudom. Moraju se poštovati sva mesta namenjena molitvama,
i to uključuje džamije i crkve. Narušavanje ljudskih prava i
demokratskih principa na Kosovu nikome neće doneti dobro. Sila
nikuda neće odvesti. Ljudi su izgubljeni kada se medjusobno ne
poštuju. Budućnost u Evropskoj Uniji je poštovanje svakog
pojedinca. Nema povlašćenog položaja za pojedinu veroispovest
ili etničku grupu - svako bi morao da bude poštovan u Evropskoj
Uniji i u okviru Evropske Unije.
Može li Srbija dopustiti sukcesiju Kosova?
Nema budućnosti u Evropskoj Uniji za zajednice
koje priznaju samo jednu odredjenu veroispovest ili jednu
odredjenu etničku pripadnost. Prema tome zašto bi se dopustila
sukcesija kada ne postoji osnovno poštovanje ljudskih prava.
Počinioci nasilja moraju biti svesni da će Evropska Unija
insistirati na medjusobnom poštovanju i da neće tolerisati
nasilje. Obaveza nas u Srbiji je da budemo čvrsti i da
zahtevamo ono što je pravedno.
Imam utisak da ste se uzdržali da izneste svoje
mišljenje o nedavnim i poslednjim izgonima Srba sa Kosova?
Ponovo ponavljam da ne sme više biti nasilja, ne
sme više biti narušavanja ljudskih prava, ne sme više biti
uništavnja crkvi ili bilo kojih mesta namenjenih molitvama,
kažnjavanje prekršioca mora biti brzo, i mnogo još toga. Treba
isključiti i raspustiti jednom zauvek od medjunarodne zajednice
ranije stvorene elemente. Uz to se ne sme zaboraviti da
Evropska Unija ne može da održi principe na kojima je izgradjena
ukoliko su ti principi negirani Srbiji i Srbima na Kosovu. Mora
se kretati unapred sa demokratskim principima ...
Iz Vašeg ugla posmatranja, kako Vi vidite
«Evropsku Srbiju»?
Srbija se nalazi u Evropi i ona je deo
Evrope. Srbija pripada Evropi. Moramo da ispunimo naše obaveze
prema medjunarodnoj zajednici i da krenemo unapred ka
ispunjavanju uslova propisanih pravilima za pristup Evropskoj
Uniji. Ne možemo dopustiti da nas preteknu i da postanemo
izolovano ostrvo usred Evrope okruženo članicama Evropske
Unije. Naš narod mora da zna šta je Evropska Unija i kakvu bi
budućnost ona donela i kakve bi bile koristi od članstva.
Evropska Unija mora da saseče svoje pretnje i da razume
istorijsku poledjinu. Srbija ima obaveze prema Evropskoj Uniji,
ali i Evropska Unija ima obaveze prema Srbiji. Evropska Unija
mora da objavi šta bi se moglo učiniti za Srbiju i da preokrene
stalno izvikivane pretnje u objektivno izvodive zadatke za naše
gradjane koji će proizvesti rezultate koji imaju smisla, umesto
da neprekidno ponavlja šta će nam se dogoditi ukoliko ne
ispunimo ovaj ili onaj zahtev. Ne želimo da budemo saterani u
ćošak. Nijedno razumno stvorenje neće podkopavati konstruktivne
rezultate od kojih nacija kao celina ima koristi. U suštini,
ljudi bi bili daleko pozitivniji i spremniji za saradnju. Mi ne
želimo da budemo ostrvo u Evropi, i molimo da nas ne primorate
da to postanemo.
Kakvu vrst u
odnosa imate sa Predsednikom Tadićem, Premijerom Koštunicom i
Predsednikom SCG g. Marovićem?
Imam odlične i srdačne odnose sa Predsednikom
Marovićem, Predsednikom Tadićem i Premijerm Koštunica i uvek me
raduje da ih vidim.
Da li podržavate isporučivanje optuženih
Haškom Tribunalu i kako komentarišete rad Tibunala?
Ma ko da je počinio zločine protiv
čovečanstva mora da se suoči sa pravdom. Niko na ovoj planeti
ne može biti iznad pravde i to važi za gradjane svih nacija.
Nema izuzetaka. Pravda mora da bude pravična i brza. Oni za
koje se smatra da su počinili zločine moraju imati pošteno
sudjenje i mora im se dati mogućnost da se odbrane. U pitanju
je zločin protiv čovečanstva. Princip bi trebalo da bude da je
neko nevin sve dok se ne dokaže da je kriv. Kada pomislim na
izgubljene ljudske živote i patnje koje su pretrpeli u bivšoj
Jugoslaviji i na situaciju koja i dalje traje na Kosovu, šokiran
sam. Naši ministri i medjunarodna zajednica ulažu velike napore
da razreše odredjene probleme i nadam se da će naša zemlja moći
da krene unapred.
Ministar finansija g. Mladjan Dinkić je
izjavio da je zahvaljujući odnosu Vašeg Kraljevskog Visočanstva
sa g. Volfensonom Srbija dobila povoljan kredit. Kakav je to
odnos koji Vi imate sa g. Volfensonom, kao i sa drugim
istaknutim pojedincima u svetu?
Zadovoljstvo je imati dobre prijatelje širom
sveta i očuvati ta prijateljstva. Moja supruga i ja se ponosimo
time što imamo mnogo prijatelja. Predsednika Džima Volfensona
iz Svetske Banke znamo godinama i uvek se radujemo svakom novom
susretu.. Nedavno smo zajedno bili u Minhenu na konferenciji
Svetske Banke, a i vidimo se kada smo u Vašingtonu.
Da li ste zadovolni tretmanom koji imate u
Srbiji?
Da, zadovoljan sam. Kadagod moja supruga,
sinovi i ja putujemo kroz našu zemlju, uvek smo toplo
primljeni. Ponosimo se bliskošću sa našim narodom koji je tako
gostoljubiv.
Možete li da nam opišete šta se dogodilo
tokom leta za Atinu pri odlasku na Olimpijske igre i šta je bilo
po sredi u incidentu koji se odigrao sa predsednikom MOK, g.
Draganom Kićanovićem?
Naša je želja bila samo da dobijemo
akreditive da prisustvujemo Olimpijskim Igrama u Atini tako da
možemo svesrdno da podržimo naš olimpijski tim. Mnogi dobijaju
akreditive i sve što treba da se uradi je da se prijavi. Mi smo
to i učinili. Postoje razne vrste akreditiva i mi smo s dužnim
poštovanjem tražili od g- Kićanovića da budemo ukljuceni u
odgovarajuću grupu. G-dja Jana Angelopulos, predsednik “Grčkih
Olimpijskih Igara 2004”, naš dugogodišnji prijatelj, ljubazno
nas je pozvala ali da smo bili uključeni u olimpijska nastojanja
naše zemlje bilo bi divno i dirljivo za nas. Nekolicina
političara najvišeg ranga je podržalo našu molbu. Povredile su
nas neke nepotrebne opaske gospode u smislu “ovo je moja zemlja
a ne vaša zemlja” i kada sam u avionu sa gospodinom pokušao da
se najljubaznije rukujem receno mi je “ko ste vi”. Iznevirao
sam se i odlučio da ništa ne kažem posle svega, kada je to
stiglo u štampu, zato što je uspeh našeg olimpijskog tima bio
ono što je važno.
Naš zahtev je bio vrlo jasan i mogao se
rešiti bez ikakvih problema sudeći po onome kako su nam članovi
Medjunarodnog Olimpijskog Tima objasnili. Želim da kažem da pri
onome što se dogodilo moja namera ni u kom slučaju nije bila da
uvredim g. Dragana Kićanovića. To je pre bio izliv čistog
gneva.
Da bi se kretalo unaprd u demokratiji važno
je da se bilo koji nekadašnji lični ideološki pogled o proteklom
vremenu ostavi po strani i da u našem demokratskom obliku
krenemo unapred stavljajući ljude na prvo mesto i ostvarujući
dobre medjunarodne odnose. Moja supruga i ja smo ponosni sto
imamo odlične medjunarodne kontakte. Želim da podsetim one
opterećene ideološkom prošlošću i koji imaju nekakve sumnje, da
su Ustavne monarhije napredni oblici demokratije.
Vi ste monarh, i očigledno je da podržavate
ideju da se uspostavi monarhija u Srbiji. Ali, u kojoj je meri
takva opcija moguća i realna? U tom smislu Austrija bi mogla da
vrati Habzburšku kraljevsku porodicu, Italijani i Nemci mogu da
učine isto, Turska može da vrati sultana. Da li mislite da je
ovakav “trend” moguć?
Dogodio se u Španiji gde je bila diktatura i
pogledajte gde su oni danas. Španija je velika demokratija i
članica Evropske Unije.
Našoj je zemlji potreban neutralan poglavar
koji uvažava svakog, okuplja sve, i dopušta vladi koju je
izabrao narod da vlada. Moji koreni i preci su iz Srbije i Crne
Gore, to mi je u krvi. Monarhija je uvek bila sa narodom, tokom
dobrih i teških vremena. Moj predak Karadjordje je bio veliki
junak. Naravno, trend je moguć i medju običnim ljudima ima
podrške i interesovanja. Potrebna je dobra organizacija i da
naši gradjani shvate šta
je Ustavna monarhija. U prošlosti je bilo nekih nepravičnosti
nanetih Ustavnoj monarhiji sa namerom da se ona diskredituje .
Danas je sve moguće .
Novinar:
Dragan Bisenić |