|
|||
|
|
|
Intervju, Dan Podgorica, 07.01.2003.
1. Vaša porodica posljednjih godina u našoj zemlji prepoznatljiva je kao inicijator mnogih humanitarnih akcija. Po Vašem mišljenju, koja je još vrsta pomoći neophodna Vašoj otadžbini? I u Srbiji i u Crnoj Gori postoji velika potreba da se pomogne bolnicama i mnogim drugim sektorima. Moja supruga Katarina osnovala je Fondaciju kako bi pružila što je više moguće humanitarne pomoći. Ono što je najpotrebnije je nova medicinska oprema, pošto je većina postojeće opreme beznadežno zastarela, a veliki deo i ne radi. Naši lekari i medicinsko osoblje su pravi heroji i oni veoma naporno rade, ali da bi nastavili svoj rad potrebna im je savremena oprema i pomoć. Pomoć je takođe potrebna izbeglicama, siročadima i starim ljudima. Tokom ovog prelaznog perioda u kojem se rešava naša ekonomska situacija putem važnih reformi, od životnog je značaja da se pomogne sistemu zdravstvene zaštite da premosti jaz koji je nastao. 2. Kada je u pitanju inostrana pomoć, na koji način se ta vrsta pomoći može efikasnije i brže ostvariti? Da li postoji šansa da u Jugoslaviju napokon počne "dolaziti" strani kapital? ( Molim Vas da uz odgovor na ova pitanja navedete i konkretne primjere kada ste Vi svojim kontaktima potpomogli ili potpomažete realizaciju takvih projekata.) Važno je da postanemo sposobni da sami podmirujemo svoje potrebe, i da radimo zajedno kako bismo svetu poslali poruku da smo spremni za strane investitore i partnere. Mi imamo veliku sreću što su u našoj vladi ljudi od talenta i velikog iskustva u ekonomiji, ali ni oni ne mogu da dobro funkcionišu ako mi ne rešimo mnoga pitanja i ne pošaljemo pozitivan signal u inostranstvo da smo politički stabilna zemlja bez političkih problema. Svi znamo da je situacija relativno mirna i drago nam je zbog toga, ali stranim investitorima i partnerima treba mnogo više uveravanja i garancija da bi došli ovde. U 2003. godini mi se moramo pokazati u najboljem svetlu. Naravno, i na nas utiče globalno loša ekonomska klima i mogućnost novog rata na Bliskom Istoku, i upravo zato nam je ovde u našoj domovini još više potrebno jedinstvo, bolja organizacija i planiranje. Naš narod je bio vrlo strpljiv, i prošao je kroz užasne teškoće kao što su sankcije, bombardovanje i režim koji se interesovao jedino za sebe a ne za narod. Naš narod će preživeti jedino putem pravog ekonomskog oporavka, a neće imati šanse za to sa stalnim svađama i čarkama. Naši ministri imaju talenta za ekonomiju i samo im treba pružiti šansu. 3. Pretpostavljam da ste u kontaktu sa Srbima i Crnogorcima u dijaspori. Dešava li Vam se da od Vas traže da preuzmete inicijativu za ostvarenje pomoći našoj zemlji, i da li Vam se isto dešava kada dođete u Jugoslaviju? Savim iskreno, dijaspora mora da učini mnogo više za domovinu. Tužan sam jer imam osećaj da dijaspora gubi interest za domovinu i da pati od unutrašnjih sukoba. Sada je trenutak da se pokaže veliki interes za našu domovinu, zato što sada imamo demokratiju i začetke tržišne ekonomije. Sa druge strane, ja razumem da se ekonomska situacija na zapadu znatno pogoršala, ali mogućnosti za ulaganje ovde su odlične. Ja sam dovodio potencijalne investitore i partnere u zemlju i nastaviću to da radim. Takođe sam putovao u inostranstvo sa našim ministrima da bi promovisao naše ekonomske potencijale. Svi naši ljudi u inostranstvu moraju da na globalnom planu promovišu našu zemlju i njene velike mogućnosti za ulaganje. Naši ljudi bi trebalo da nađu vremena da se više upoznaju sa potrebama u našoj zemlji i sa mogućnostima koje ona nudi. Vlada ima nekoliko odličnih vebsajtova koji promovišu ekonomsku politiku i mogućnosti za ulaganje. 4. Poštujući Vaše ne izlaženje u ovdašnju javnost sa političkim izjavama, stavovima ili priklanjanjima nekoj političkoj partiji, kako biste ipak ocijenili novu državnu zajednicu Srbije i Crne Gore, kao i independističke struje koje postoje u obje republike (države) ove zajednice? Moj položaj je neutralan, pošto ja nisam političar i ne pripadam ni jednoj političkoj stranci. Moj cilj je da obezbedim jedinstvo, zajedničku osnovu i preko potrebno poštovanje za svakoga, bez obzira na političke stavove. Naši političari moraju brzo, pametno i vešto da reše sve ove važne probleme, jer našem narodu je potrebna stabilnost i napredak, bez daljeg gubljenja vremena. Svako mora biti poštovan i niko ne sme da ima koristi od naših političkih problema. Naš narod mora imati koristi od rešenja koja se mogu pronaći jedino demokratskim i mirnim putem. 5. Da li su Vas i ovaj put kontaktirali ovdašnji političari iz Srbije i Crne Gore, kada je riječ o uspostavljanju ove zajednice, kao i oko problema vezanih za stvaranje novog Ustava -Ustavne povelje ? (Podsjetimo se da ste ujediniteljsku i posredničku ulogu imali prije dvije-tri godine u Grčkoj, kada ste posredovali između čelnika tadašnje srbijanske opozicije, a sada političkog establišmenta.) Interesantno je slušati mnogobrojne političare i intelektualce i čitati o problemima vezanim za buduću zajednicu, ali ja mogu jedino da budem neutralan i da ohrabrim sve strane da u interesu svih reše sve probleme. 6. Da li biste se i u kom slučaju prihvatili možda čak i političkog angažmana? U ustavnim monarhijama šef države je monarh, a ne političar, i to je vrlo temeljno i praktično rešenje za sve naše političke probleme. Svi političari i političke stranke imaju koristi od ustavne monarhije. Ne treba zaboraviti da ustavnre monarhije funkcionišu veoma dobro u zapadnim demokratskim zemljama kao što su Španija, Norveška, Švedska, Danska, Belgija ili drugim demokratskim zemljama poput Kanade, Australije ili Novog Zelanda. Nema sumnje da ustavna monarhija obezbeđuje stabilnost i kontinuitet i pruža demokratski izabranoj vladi puna ovlašćenja da njen premijer i ministri vode sve poslove u zemlji. 7. Kako ocjenjujete proteklu 2002. godinu, i šta očekujete od Nove 2003. godine na ličnom i opštem planu, te koja je Vaša poruka građanima? Za mene je veliko olakšanje što smo sada demokratska zemlja, ali sam veoma zabrinut zbog naše ekonomije i nezaposlenosti. Takođe me brine i stanje u našem sistemu zdravstvene zaštite, penzijskog osiguranja, infrastrukture, kao i spori tempo reformi. Divim se velikom strpljenju našeg naroda i veoma sam tužan zbog svih patnji kroz koje je prošao, a mnogi su i dalje uskraćeni. Nadam se da ćemo u 2003. rešiti naše političke probleme što je pre moguće. Uvek sam spreman da služim narodu i da poštujem svakoga bez obzira na politčka uverenja ili poreklo i da u potpunosti poštujem različito versko ili etničko poreklo. Naredna pitanja više zalaze u sferu Vašeg ličnog života, i nadam se da ćete odgovoriti i na njih. 8. Gdje su prestolonasljednik i njegova uža porodica dočekali Novu 2003? Gdje planirate da dočekate predstojeći Božić i pravoslavnu Novu godinu? Išli smo u Grčku da za grčki Božić i Novu godinu posetimo stare roditelje moje supruge koji su u svojim kasnim osamdesetim godinama. Bićemo ovde na Dvoru sa mojim sinovima za naš Božić i Novu godinu. Posle Božića idemo na Kopaonik gde će momci voziti snoubord a ja ću skijati. Katarina ne skija, ali se svi radujemo svežem vazduhu na Kopaoniku. 9. Da li ste Vi i članovi Vaše porodice riješili pitanje državljanstva u našoj zemlji? Zahvalni smo što je to pitanje rešeno još pre izvesnog vremena. Katarina, Petar, Filip, Aleksandar i ja smo jugoslovenski državljani i ponosni smo na to. 10. Nedavno je u ovdašnjim medijima dosta govoreno o povraćaju imovine Vašoj porodici. Koliko je napredovao taj proces, odnosno šta je konkretno urađeno od strane države? Privatno vlasništvo porodice biće vraćeno po zakonu o denacionalizaciji. 11. Postoji li mogućnost sličnog postupka i u nekadašnjim republikama SFRJ, a sada samostalnim državama, koje su nekada bile sastavni dio i Kraljevine Jugoslavije? Siguran sam da će se sve rešiti na miran način. 12. Čitaoce interesuje, odnosno htjeli bi da saznaju nešto više i o Vašim sinovima - koliko su stari, koje škole pohađaju, koji su im hobiji, kako napreduju u učenju srpskog jezika.... Naravno bilo bi lijepo kada bismo isto mogli saznati i o Vašoj supruzi. Katarina napreduje u srpskom i veoma voli našu zemlju. Ona je rođena u Atini, a srednju školu završila je u Švajcarskoj. Stekla je nekoliko univerzitetskih diploma u Sjedinjenim Državama i tamo se bavila nekretninama. Ona puno radi na humanitarnim aktivnostima i osnovala je svoju Fondaciju u Beogradu 2001. Voli da čita autobiografije, šetnje, pecanje, muziku i bekgemon (društvena igra - prim.prev.). Petar puni 23 godine 5. februara. Zajedno sa svojom braćom pohađao je privatne škole u Londonu i okolini. Studirao je umetnost na Univerzitetima u Velikoj Britaniji i Španiji, a specijalizvao je grafički dizajn. Svoju specijalizaciju je nastavio na jednom univezitetu na Istočnoj obali Sjedinjenih Država, a trenutno je u Londonu gde nastavlja stručno usavršavanje i stiče prva radna iskustva. Nastavio je i učenje srpskog. Petar voli snoubording, plivanje, košarku, muziku i crtanje. Filip, koji je blizanac sa Aleksandrom, imaće 21 godinu 15. januara. Posle završene škole upisao je Londonski Univerzitet na kome studira slavistiku i hispanistiku. Filip obožava snoubording, ronjenje, muziku i čitanje. I on je nastavio sa učenjem srpskog. Aleksandar je, naravno, Filipov blizanac. Posle završene škole upisao se na jedan Univerzitet na Zapadnoj obali Sjedinjenih Država gde studira komunikacije i medije. On voli surf, snoubording, ronjenje, muziku i čitanje. 13. Kako se Vas i Vašu porodicu dojmio prvi dolazak u Jugoslaviju, a kakav osjećaj imate sada prilikom posjeta? Nas petoro živimo u domu mog dede Kralja Aleksandra I i mog oca Kralja Petra II na Dedinju. Ponosni smo što smo kod kuće, gde pripadamo, u našoj zemlji, blizu svog naroda. Povratak korenima bilo je zaista čudesno i veoma emotivno iskustvo. Svi smo bili pod veoma jakim utiskom što smo se vratili kući gde i pripadamo. Odlučili smo da momci završe fakultete i steknu radno iskustvo što je veoma važno, a da preko raspusta dolaze kući. 14. Molim Vas da uporedite London i Beograd, njihove prednosti i nedostatke? Šta je to što Srbija i Crna Gora imaju što UK nema? Srbija i Crna Gora su prelepe zemlje i njihovi ljudi su divni. Vrlo sam ponosan na svoje srpsko i crnogorsko poreklo. Velika je prednost biti konačno kod kuće posle toliko dugo vremena, i što se moj san ostvario. London je veliki grad i lep je kao i Beograd, ali Beograd je prestonica naše zemlje i naš dom. 16. Koliko ste upoznati sa Crnom Gorom, i da li ćete je uskoro posjetiti? U Crnoj Gori sam bio nekoliko puta, uključujući prošlog leta kada smo bili na odmoru. Veoma nam se dopala Crna Gora, ona je prelepa. Proveli smo divan odmor i biće nam veoma drago da ponovo dođemo. 17. Da li biste bili ljubazni da izdvojite nekog iz istorije Vaše dinastije s čijim djelovanjem biste mogli da se poistovjetite? Kralja Petra I. 18. Ko je po Vama trajno obilježio istoriju srpskog naroda? Karađorđe. 19. S obzirom da ste rodbinski vezani s mnogim evropskim kraljevskim porodicama, s kim ste ipak trenutno najviše u kontaktu? Da li imate kontakte i s nekim iz dinastije Petrović Njegoš? Koliko su intenzivni Vaši kontakti s ostalim Karađorđevićima? Sa Princom Nikolom i njegovom porodicom sreo sam se nekoliko puta u Parizu. Članovi moje porodice često su nas posećivali i boravili kod nas na Dedinju. Jedinstvo porodice je veoma važno, uvek treba podržavati porodičnu tradiciju, disciplinu i pravila koja su mudro uspostavili naši preci.
|
|
|
|
webmaster@royalfamily.org
Copyright © 1998 NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II Sva prava pridržana |