"N A S A  B O R B A" 

petak 21.3.1997 

PRESTOLONASLEDNIK ALEKSANDAR KARADJORDJEVIC O SRPSKOM POKRETU ZA DEMOKRATIJU, SRBIJI I CRNOJ GORI, REPUBLICI ILI MONARHIJI 

"PRVO DA KRUNISEMO DEMOKRATIJU"

Apelujem na sve vodece politicke ljude, bez obzira da li su na vlasti ili u opoziciji, da interes naroda i zemlje stave iznad svojih stranackih i licnih interesa. Buducnost odnosa Srbije i Crne Gore zavisi od toga da li ce doci do uspostavljanja demokratije 

Jelena Tasic 

    "Nisam ni trenutka oklevao da dam svoju podrsku gradjanima i studentima jer sam bio svestan da se radi o odlucnoj fazi borbe za demokratiju. Narocito me je obradovalo sto je protest protiv ponistavanja rezultata lokalnih izbora prerastao u jedan snazan pokret za demokratiju u celoj Srbiji, pokret koji je prevazisao stranacke okvire i kome je nasa Srpska pravoslavna crkva dala podrsku", kaze u intervjuu "Nasoj Borbi" Prestolonaslednik Aleksandar.
Vi ste se nekoliko poslednjih meseci nekoliko puta oglasili pozdravljajuci proteste u Srbiji. Koliko su Vasi licni kontakti i veze uticali na stav Zapada prema srpskoj opoziciji? 
    - Da vam pravo kazem, ne znam u kojoj su meri moji kontakti i veze uticali na stav Zapada prema srpskoj opoziciji. Bilo bi neskromno da o tome govorim, ali znam da sam koristio sve svoje veze u demokratskom svetu da bih ubedio razne zapadne faktore da je dosao trenutak da daju podrsku nasoj demokratskoj opoziciji, ne bih li joj pomogao. Imidz koji su Srbi dobili u demokratskom svetu od pocetka gradjanskog rata u bivsoj Jugoslaviji bio je tako los da je trebalo dosta ubedjivanja da se ta slika o nama bar donekle izmeni. To sto je doslo do toga i sto se ta slika o nama bar donekle poboljsala, prvenstveno je zasluga onih koji su bili na ulicama Beograda i drugih gradova u Srbiji za vreme protesta.
Na koji nacin se informisete o zbivanjima u Jugoslaviji? 
    - U eri tehnoloske revolucije nije tesko doci do informacija ali je problem proceniti njihovu vrednost i znacaj. Mislim da sam dobro informisan o dogadjajima i u Jugoslaviji i u svetu zahvaljujuci izvorima koje koristim, a koristim sve moguce - od Interneta pa do faksova i pisama koja dobijam iz zemlje. Pored agencijskih, novinskih i drugih izvestaja, informisem se o situaciji i preko poseta i razgovora sa ljudima iz zemlje. To mi takodje pomaze da bolje procenim vrednost pojedinih informacija. U svemu tome, ako mogu da kazem, najvaznije je moje veliko interesovanje za sve sto se desava u Jugoslaviji. Kad postoji interesovanje, informacije se relativno lako dobijaju. 

Ekonomski problemi urgentniji

Kako vidite dalji razvoj situacije u zemlji? 
    - Tesko je predvideti kako ce se situacija razvijati, ali smatram da je demokratska opozicija u mnogo boljem polozaju nego sto je bila pre pocetka protesta. S druge strane, smatram da je vlast oslabljena iako je veliko pitanje da li joj se uskoro blizi kraj. Vidite, demokratska opozicija je psiholoski i politicki dobila, ali stara vlast nema nameru da se predaje. Strani faktori su spremni da demokratskoj opoziciji daju izvesnu podrsku, ali je jos uvek pitanje koliko daleko ta podrska ide. Ona ce verovatno zavisiti od realnog odnosa snaga u zemlji.
     Demokratska opozicija ima sada veliku sansu da u svojim opstinama pokaze da je dosao kraj starom nacinu upravljanja. Ali, kao sto sam vec ranije rekao, nova vlast ne sme da vlada na stari nacin. To je imperativ. Ako se opozicija - sada na vlasti u mnogim gradovima i opstinama - ne oslobodi starih metoda izneverice poverenje koje su joj gradjani ukazali i to ce se negativno odraziti na njene sanse na republickim izborima. Ako, pak, opozicija pokaze narodu da je njena vlast efikasna, postena i pravedna, to ce osnaziti njen uticaj i prestiz, pa prema tome, i sanse za izbornu pobedu. 

     U periodu koji je pred nama ekonomski problemi ce verovatno biti urgentniji od politickih. Ako se ne desi neko cudo, Jugoslaviji preti ekonomski kolaps, koji bi imao katastrofalne posledice. U tom slucaju, ne bi se mogla iskljuciti ni mogucnost odvajanja Crne Gore od Srbije, a da i ne pominjem druga podrucja i probleme. Svi smo svedoci nereda u susednoj Albaniji. Apelujem zato na sve vodece politicke ljude, bez obzira da li su na vlasti ili u opoziciji, da interes naroda i zemlje stave iznad svojih stranackih i licnih interesa, i da nadju resenja za akutne probleme sadasnjice, imajuci u vidu da je uspostava demokratije u Jugoslaviji osnovni preduslov za izlazak iz krize.

Najvaznije da koalicija ostane jedinstvena

Da li imate kontakte sa vlastima u Crnoj Gori i kako vidite dalju buducnost sadasnje federacije? 
    - Sa vlastima u Crnoj Gori nemam nikakvoh kontakta kao sto nemam ni sa vlastima u Srbiji. Imao sam kontakte sa izvesnim opozicionim liderima u Crnoj Gori kao i sa drugim vidjenijim Crnogorcima. Mislim da buducnost odnosa Srbije i Crne Gore zavisi od toga da li ce doci do uspostavljanja demokratije kako u jednoj tako i u drugoj republici. U demokratiji ce biti moguce naci resenje problema koji postoje medju njima. Bez demokratije moze da dodje do haosa na ogromnu stetu naseg naroda. Ako se narod Crne Gore i Srbije bude pitao, cvrsto sam uveren da ce zdrav razum da prevlada i da ce se naci zajednicki interes, uz puno postovanje posebnosti i razlicitih tradicija.
Tokom protesta, na mitinzima, su se culi i pozivi za vracanje monarhjije i eventualno izjasnjavje po tom pitanju. Nedavno ste se u Londonu sreli sa liderima koalicije "Zajedno." Da li je bilo reci o ovoj temi? 
    - Vama su dobro poznati stavovi pojedinih lidera koalicije "Zajedno" po pitanju monarhije i mislim da u to ne treba da ulazim. Svaka politicka stranka odredjuje svoj stav prema monarhiji i to je njena stvar. U sadasnjem trenutku smatram da je najvaznije da koalicija ostane jedinstvena, da se pokret za demokratiju u Srbiji i Crnoj Gori prosiri i ojaca i da se demokratija konacno uspostavi u nasoj zemlji. Prvo da krunisemo demokratiju pa cemo onda videti. 

    _______________________________________________________________

Polemika niskog standarda 
      "Vidim da se ovih dana na stranicama beogradske stampe vodi polemika: republika ili monarhija. Nemam nameru da ulazim u tu polemiku ali smatram da je dobro sto se povela jer kod nas vlada veliko neznanje o ulozi ustavne monarhije. Zalim samo sto je ta polemika, sa casnim izuzecima, prilicno niskog standarda. Steta, jer radi se o jednoj vrlo vaznoj stvari". 

    _____________________________________________________________ 

     

    Ako Srbija i Crna Gora jednog dana ponovo postanu monarhije, kralj ce po prirodi svoje funkcije biti sef drzave svim gradjanima, ukljucujuci i protivnike monarhije. Ni u jednoj zemlji ustavne monarhije, a one spadaju medju najdemokratskije zemlje na svetu, nema nikakve razlike u tretmanu monarhista i republikanaca od strane drzave. Ne vidim zasto bi kod nas bilo drukcije. 

     

    Znam da u Srbiji ima dosta monarhista i radujem se tome. Na mitinzima se cesto cuju usklici "Hocemo Kralja", kako u Beogradu tako, mozda jos i vise, u unutrasnjosti. To i nije nikakvo cudo. Koreni nase narodne dinastije su vrlo duboki, i pokusaji da se grubom silom iscupaju u periodu od Drugog svetskog rata pa naovamo, ipak nisu urodili plodom. Na kraju krajeva, Srbija je uvek bila kraljevina osim u periodu turskog ropstva i komunisticke vladavine. Verujem da je to tip vladavine koji najbolje odgovara nasem coveku.

 Odvajanje Crne Gore od Srbije velika nesreca 
    U mojim zilama tece krv Karadjordjevica i Petrovica i licno smatram da bi odvajanje Crne Gore od Srbije bila velika nesreca za sve nas, kao sto sam i dan-danas ubedjen da je raspad bivse Jugoslavije bio tragedija za sve 
AKO SE VRATIM, PASCU U ZAMKU REZIMA 

Jelena Tasic 

    Trudim se koliko mogu i veoma mi je vazno da casove srpskog jezika imam svake nedelje, mada bih vise vole kada bi to moglo da bude u mojoj zemlji. Ali, meni je to pravo osporeno. Drzavljanstvo mi je oduzeto dekretom komunisticke vlade 1947. godine. Ali, ako gledamo sa pozitivne strane, naucio sam puno toga o demokratiji, ekonomskim pitanjima, privatnoj inicijativi i svim onim dobrim stvarima koje se mogu nauciti na Zapadu, od koga je, na zalost, nasa zemlja jos uvek daleko. 

    Ovako o poteskocama sa srpskim jezikom, sto mu u otadzbini zameraju najtvrdji monarhisti, razmislja prestolonaslednik princ Aleksandar Karadjordjevic. Pocetkom septembra princ Aleksandar se na Krfu pridruzio grupi potomaka solunskih ratnika koja je na ovo jonsko ostrvo stigla povodom obelezavanja 80. godisnjice iskrcavanja Srpske vojske. Tom prilikom napravljen je i rzgovor za "Nasu Borbu".

Cesto dolazite na Krf. Da li ste vec obilazili srpske spomenike? 
    - Krajem 50-tih kao gost grckog kralja Pavla boravio sam na Krfu i posetio ostrvo Vido. Medjutim, ovo je prva godisnjica kojoj prisustvujem.
Prilikom prve posete Jugoslaviji na poziv opozicije izjavili ste da je Vas povratak u London privremen i da cete se sigurno vratiti u zemlju. Koliko su realne sanse za Vas povratak? 
    - Mada nisam ocekivao da se stvari promene preko noci, moram da kazem da sam razocaran razvojem dogadjaja i negativnim stavom vlasti prema uvodjenju stvarnih promena, koje bi bile od istinskog znacaja za nas narod. Narod je dosta propatio. Lazni idoli i neispunjena obecanja su ga pomeli. Sramota je da se nas narod danas suocava sa kriminalcima, mafijom i zastrasivanjem i da pri tome bude obavestavan samo preko drzavno kontrolisanih elektronskih medija. Nas narod zasluzuje bolju buducnost, bez takvih igara.
Imate li Vi konkretan rok za dolazak u zemlju? 
    - Ne treba ziveti u snovima ili bajkama. Znate veoma dobro kakva je situacija u Beogradu. Ne postoji sloboda medija, vlada velika politicka nestabilnost. Koji su to onda uslovi koji se meni nude za povratak? Rezim je taj koji upravlja u potpunosti radijom i televizijom preko kojih se narod obavestava. Prema tome, ako bih se vratio samo bih upao u njihovu zamku.
Od Vase poslednje zvanicne posete Jugoslaviji vise puta ste privatno dolazili u otadzbinu. Da li ste imali kontakte sa domacim politicarima? 
     - Imao sam kontakte sa brojnim politicarima u Srbiji i inostranstvu. Bilo je vise pokusaja da dodje do zajednickog dijaloga i sa vlastima, ali na zalost bez ikakvog uspeha. Cini mi se da je mnogo toga dobrog moglo da proizadje iz takvih razgovora. Mada nije bilo zvanicnih poziva, znam da su neki iz vlasti zeleli da do kontakta dodje, ali im to nije dozvoljeno.
Sta mislite o rezimu u danasnjoj Jugoslaviji i koliko se on zaista krece u pravcu demokratije za koju se deklarativno zalaze? 
    - Ne treba da se pravimo ni glupu, niti neznalice. Sasvim je jasno da je njihova verzija demokratije potpuno suprotna svemu sto se danas u svetu pod ovim pojmom podrazumeva. Rezim nije iskoristio priliku koja mu se pruzala da na razuman i zreo nacin izvede ceo taj prelaz. Nije bilo neophodno da se to ucini odjednom ali svakako da se bar postepeno krene u tom pravcu. Sada vidimo da se, ustvari, sve krece unatrag. 
Sta mislite o pokusajima opozicije da se udruzi. U Crnoj Gori su se narodnjaci i liberali, dve partije suprotne po programima, ujedinile da bi srusile vlast. Da li verujete da se nesto slicno moze desiti i u Srbiji? 
    - Treba se nadati da ce prevagnuti politicka zrelost. Opozicija je svakako pravila greske a to je isto cinila i vlast. Promene se moraju izvrsiti na svim stranama za dobro naroda.
Puno ste govorili o medijima. Po Vasem misljenju kakva je bila njihova uloga u raspadu Jugoslavije? 
    - Mediji su u celom svetu odigrali znacajnu, negativnu ulogu. Postavlja se pitanje sta je srpska vlada ucinila da bi tu negativnu sliku ispravila i objasnila ono sto se desavalo u ratu za nasledje bivse Jugoslavije. Odgovor je: apsolutno nista, jer je u svacijem interesu bilo da se istina ne sazna, kako bi svaki od rezima na prostoru bivse Jugoslavije ostao na vlasti. To je bio jedini cilj. Svi su samo menjali boju spolja, kao kameleoni, ostajuci u osnovi isti.
Slovenci vracaju imovinu? 
    Kako komentarisete cinjenicu da SRJ nije jedina koja odbija da vrati imovinu Karadjordjevica, vec je to isti skucaj i sa drugim republikama bivse Jugoslavije: Slovenijom, Hrvatskom. 

    - Sada kada je postala pridruzni clan Evropske unije Slovenija ce morati nesto da ucini po ovom pitanju. Istovremeno, to ce predstavljati pritisak na Saveznu vladu da takodje sprovede promene. Tesko je reci kada ce se to desiti, jer se sve te vlade na prostoru bivse Jugoslavije, sa mozda izuzetkom Slovenije, nalaze u kamenom dobu.

Kakve su Vase prognoze za predstojece savezne izbore? 
     - Bez slobode medija nemoguce je imati ozbiljne i korektne izbore. Vlasti treba da se potrude da pokazu svetu da smo sposobni za to a ne da predstavljamo stalni problem i predmet radoznalosti za svet. Na kraju krajeva, sami smo odgovorni za svoju buducnost i ne mozemo vise da prihvatamo neistine, lazne idole, politicke igre, finansijske skandale, sumnjivu privatizaciju É.
Srpski rezim je sada angazovao licnosti iz inostranstva koje ce se u svetu zalagati za njegovu stvar. Sta mislite o tome? 
    - Da bi jedna vlada mogla da ima kredibilitet u svetu, potrebno je, pre svega, da bude demokratski izabrana i da uziva poverenje naroda, sto ovde nije slucaj. S obzirom da su mediji pod kontrolom vlade nema mogucnosti da se o njoj i njenom radu sazna prava istina. Pored toga, neophodno je da diplomatija i kabinet imaju jasan plan kako ce obavestavati svet o dogadjajima u zemlji. U ambasadama postoje sekretari za stampu kao i mogucnost da se organizuju konferencije za stampu, ali za sve to, u slucaju ovdasnjih vlada, nije postojao nikakav plan. Sve sto su oni preduzeli bilo je da procitaju Tanjugova saopstenja.
Na Krfu ste imali priliku da se sretnete i sa vladikom branicevskim Ignjatijem. Kakvi su odnosi kraljevske porodice i Srpske pravoslavne crkve? 
    - Moji odnosi sa SPC su odlicni. Prirodno, voleo bih da vidim da crkvene vlasti ulazu jos vece napore da nasem narodu priblize moralne vrednosti, kao i da SPC prosiri dijalog sa drugim verskim zajednicama. Mogucnost izbora i sloboda veroispovesti moraju se u potpunosti braniti i sacuvati.
Kako dobijate informacije iz Jugoslavije? Prvobitna ideja da se osnuje Kancelarija Vaseg Kraljevskog Visocanstva u zemlji zamenjena je sa tri savetodavna tela: Krunskim savetom, Krunskim vecem i Politickim savetom. Po kom principu se imenuju clanovi ovih tela i koliko ste zadovoljni njihovim radom? 
    - Krunski savet je jedinstveno telo koje veoma dobro poznaje probleme nase zemlje. Clanovi su ljudi razlicitih zanimanja. Biraju se po preporuci i po pravilu to su ljudi od visokog ugleda. Sastaju se i raspravljaju o svim znacajnim problemima zemlje, ali su, na zalost, i oni sputani cinjenicom da nema slobode medija kao i stalnim pokusajima rezima da ih onemoguci u radu.
To su, ipak, informacije iz "druge ruke". 
    - Nije tacno. Obavestenja dobijam i iz mnogih drugih izvora, mnogo citam i srecan sam sto mogu da kazem da sam izvanredno dobro obavesten o tragediji kroz koju nas narod prolazi. Obavesten sam o problemima radnika, o svim strajkovima, inflaciji É Lista je neiscrpna.
 

Copyright © 1997 Nj.K.V. Princ Aleksandar II
Sva prava zakonom zasticena