| "N A S A B O R B A"
petak 21.3.1997
PRESTOLONASLEDNIK ALEKSANDAR KARADJORDJEVIC O SRPSKOM POKRETU ZA DEMOKRATIJU,
SRBIJI I CRNOJ GORI, REPUBLICI ILI MONARHIJI
"PRVO DA KRUNISEMO DEMOKRATIJU"
Apelujem na sve vodece politicke ljude, bez obzira da li su na vlasti ili
u opoziciji, da interes naroda i zemlje stave iznad svojih stranackih i
licnih interesa. Buducnost odnosa Srbije i Crne Gore zavisi od toga da
li ce doci do uspostavljanja demokratije
Jelena Tasic
"Nisam ni trenutka oklevao da dam svoju podrsku gradjanima i studentima
jer sam bio svestan da se radi o odlucnoj fazi borbe za demokratiju. Narocito
me je obradovalo sto je protest protiv ponistavanja rezultata lokalnih
izbora prerastao u jedan snazan pokret za demokratiju u celoj Srbiji, pokret
koji je prevazisao stranacke okvire i kome je nasa Srpska pravoslavna crkva
dala podrsku", kaze u intervjuu "Nasoj Borbi" Prestolonaslednik Aleksandar.
Vi ste se nekoliko poslednjih meseci nekoliko puta oglasili pozdravljajuci
proteste u Srbiji. Koliko su Vasi licni kontakti i veze uticali na stav
Zapada prema srpskoj opoziciji?
- Da vam pravo kazem, ne znam u kojoj su meri moji kontakti i veze
uticali na stav Zapada prema srpskoj opoziciji. Bilo bi neskromno da o
tome govorim, ali znam da sam koristio sve svoje veze u demokratskom svetu
da bih ubedio razne zapadne faktore da je dosao trenutak da daju podrsku
nasoj demokratskoj opoziciji, ne bih li joj pomogao. Imidz koji su Srbi
dobili u demokratskom svetu od pocetka gradjanskog rata u bivsoj Jugoslaviji
bio je tako los da je trebalo dosta ubedjivanja da se ta slika o nama bar
donekle izmeni. To sto je doslo do toga i sto se ta slika o nama bar donekle
poboljsala, prvenstveno je zasluga onih koji su bili na ulicama Beograda
i drugih gradova u Srbiji za vreme protesta.
Na koji nacin se informisete o zbivanjima u Jugoslaviji?
- U eri tehnoloske revolucije nije tesko doci do informacija ali je
problem proceniti njihovu vrednost i znacaj. Mislim da sam dobro informisan
o dogadjajima i u Jugoslaviji i u svetu zahvaljujuci izvorima koje koristim,
a koristim sve moguce - od Interneta pa do faksova i pisama koja dobijam
iz zemlje. Pored agencijskih, novinskih i drugih izvestaja, informisem
se o situaciji i preko poseta i razgovora sa ljudima iz zemlje. To mi takodje
pomaze da bolje procenim vrednost pojedinih informacija. U svemu tome,
ako mogu da kazem, najvaznije je moje veliko interesovanje za sve sto se
desava u Jugoslaviji. Kad postoji interesovanje, informacije se relativno
lako dobijaju.
Ekonomski problemi urgentniji
Kako vidite dalji razvoj situacije u zemlji?
- Tesko je predvideti kako ce se situacija razvijati, ali smatram da
je demokratska opozicija u mnogo boljem polozaju nego sto je bila pre pocetka
protesta. S druge strane, smatram da je vlast oslabljena iako je veliko
pitanje da li joj se uskoro blizi kraj. Vidite, demokratska opozicija je
psiholoski i politicki dobila, ali stara vlast nema nameru da se predaje.
Strani faktori su spremni da demokratskoj opoziciji daju izvesnu podrsku,
ali je jos uvek pitanje koliko daleko ta podrska ide. Ona ce verovatno
zavisiti od realnog odnosa snaga u zemlji.
Demokratska opozicija ima sada veliku sansu da u svojim opstinama
pokaze da je dosao kraj starom nacinu upravljanja. Ali, kao sto sam vec
ranije rekao, nova vlast ne sme da vlada na stari nacin. To je imperativ.
Ako se opozicija - sada na vlasti u mnogim gradovima i opstinama - ne oslobodi
starih metoda izneverice poverenje koje su joj gradjani ukazali i to ce
se negativno odraziti na njene sanse na republickim izborima. Ako, pak,
opozicija pokaze narodu da je njena vlast efikasna, postena i pravedna,
to ce osnaziti njen uticaj i prestiz, pa prema tome, i sanse za izbornu
pobedu.
U periodu koji je pred nama ekonomski problemi ce verovatno biti
urgentniji od politickih. Ako se ne desi neko cudo, Jugoslaviji preti ekonomski
kolaps, koji bi imao katastrofalne posledice. U tom slucaju, ne bi se mogla
iskljuciti ni mogucnost odvajanja Crne Gore od Srbije, a da i ne pominjem
druga podrucja i probleme. Svi smo svedoci nereda u susednoj Albaniji.
Apelujem zato na sve vodece politicke ljude, bez obzira da li su na vlasti
ili u opoziciji, da interes naroda i zemlje stave iznad svojih stranackih
i licnih interesa, i da nadju resenja za akutne probleme sadasnjice, imajuci
u vidu da je uspostava demokratije u Jugoslaviji osnovni preduslov za izlazak
iz krize.
Najvaznije da koalicija ostane jedinstvena
Da li imate kontakte sa vlastima u Crnoj Gori i kako vidite dalju buducnost
sadasnje federacije?
- Sa vlastima u Crnoj Gori nemam nikakvoh kontakta kao sto nemam ni
sa vlastima u Srbiji. Imao sam kontakte sa izvesnim opozicionim liderima
u Crnoj Gori kao i sa drugim vidjenijim Crnogorcima. Mislim da buducnost
odnosa Srbije i Crne Gore zavisi od toga da li ce doci do uspostavljanja
demokratije kako u jednoj tako i u drugoj republici. U demokratiji ce biti
moguce naci resenje problema koji postoje medju njima. Bez demokratije
moze da dodje do haosa na ogromnu stetu naseg naroda. Ako se narod Crne
Gore i Srbije bude pitao, cvrsto sam uveren da ce zdrav razum da prevlada
i da ce se naci zajednicki interes, uz puno postovanje posebnosti i razlicitih
tradicija.
Tokom protesta, na mitinzima, su se culi i pozivi za vracanje monarhjije
i eventualno izjasnjavje po tom pitanju. Nedavno ste se u Londonu sreli
sa liderima koalicije "Zajedno." Da li je bilo reci o ovoj temi?
Polemika niskog standarda
"Vidim da se ovih dana na stranicama beogradske stampe vodi polemika: republika
ili monarhija. Nemam nameru da ulazim u tu polemiku ali smatram da je dobro
sto se povela jer kod nas vlada veliko neznanje o ulozi ustavne monarhije.
Zalim samo sto je ta polemika, sa casnim izuzecima, prilicno niskog standarda.
Steta, jer radi se o jednoj vrlo vaznoj stvari".
_____________________________________________________________
Ako Srbija i Crna Gora jednog dana ponovo postanu monarhije, kralj ce
po prirodi svoje funkcije biti sef drzave svim gradjanima, ukljucujuci
i protivnike monarhije. Ni u jednoj zemlji ustavne monarhije, a one spadaju
medju najdemokratskije zemlje na svetu, nema nikakve razlike u tretmanu
monarhista i republikanaca od strane drzave. Ne vidim zasto bi kod nas
bilo drukcije.
Znam da u Srbiji ima dosta monarhista i radujem se tome. Na mitinzima
se cesto cuju usklici "Hocemo Kralja", kako u Beogradu tako, mozda jos
i vise, u unutrasnjosti. To i nije nikakvo cudo. Koreni nase narodne dinastije
su vrlo duboki, i pokusaji da se grubom silom iscupaju u periodu od Drugog
svetskog rata pa naovamo, ipak nisu urodili plodom. Na kraju krajeva, Srbija
je uvek bila kraljevina osim u periodu turskog ropstva i komunisticke vladavine.
Verujem da je to tip vladavine koji najbolje odgovara nasem coveku.
Odvajanje Crne Gore od Srbije velika nesreca
U mojim zilama tece krv Karadjordjevica i Petrovica i licno smatram
da bi odvajanje Crne Gore od Srbije bila velika nesreca za sve nas, kao
sto sam i dan-danas ubedjen da je raspad bivse Jugoslavije bio tragedija
za sve
AKO SE VRATIM, PASCU U ZAMKU REZIMA
Jelena Tasic
Trudim se koliko mogu i veoma mi je vazno da casove srpskog jezika
imam svake nedelje, mada bih vise vole kada bi to moglo da bude u mojoj
zemlji. Ali, meni je to pravo osporeno. Drzavljanstvo mi je oduzeto dekretom
komunisticke vlade 1947. godine. Ali, ako gledamo sa pozitivne strane,
naucio sam puno toga o demokratiji, ekonomskim pitanjima, privatnoj inicijativi
i svim onim dobrim stvarima koje se mogu nauciti na Zapadu, od koga je,
na zalost, nasa zemlja jos uvek daleko.
Ovako o poteskocama sa srpskim jezikom, sto mu u otadzbini zameraju
najtvrdji monarhisti, razmislja prestolonaslednik princ Aleksandar Karadjordjevic.
Pocetkom septembra princ Aleksandar se na Krfu pridruzio grupi potomaka
solunskih ratnika koja je na ovo jonsko ostrvo stigla povodom obelezavanja
80. godisnjice iskrcavanja Srpske vojske. Tom prilikom napravljen je i
rzgovor za "Nasu Borbu".
Cesto dolazite na Krf. Da li ste vec obilazili srpske spomenike?
- Krajem 50-tih kao gost grckog kralja Pavla boravio sam na Krfu i
posetio ostrvo Vido. Medjutim, ovo je prva godisnjica kojoj prisustvujem.
Prilikom prve posete Jugoslaviji na poziv opozicije izjavili ste da
je Vas povratak u London privremen i da cete se sigurno vratiti u zemlju.
Koliko su realne sanse za Vas povratak?
- Mada nisam ocekivao da se stvari promene preko noci, moram da kazem
da sam razocaran razvojem dogadjaja i negativnim stavom vlasti prema uvodjenju
stvarnih promena, koje bi bile od istinskog znacaja za nas narod. Narod
je dosta propatio. Lazni idoli i neispunjena obecanja su ga pomeli. Sramota
je da se nas narod danas suocava sa kriminalcima, mafijom i zastrasivanjem
i da pri tome bude obavestavan samo preko drzavno kontrolisanih elektronskih
medija. Nas narod zasluzuje bolju buducnost, bez takvih igara.
Imate li Vi konkretan rok za dolazak u zemlju?
- Ne treba ziveti u snovima ili bajkama. Znate veoma dobro kakva je
situacija u Beogradu. Ne postoji sloboda medija, vlada velika politicka
nestabilnost. Koji su to onda uslovi koji se meni nude za povratak? Rezim
je taj koji upravlja u potpunosti radijom i televizijom preko kojih se
narod obavestava. Prema tome, ako bih se vratio samo bih upao u njihovu
zamku.
Od Vase poslednje zvanicne posete Jugoslaviji vise puta ste privatno
dolazili u otadzbinu. Da li ste imali kontakte sa domacim politicarima?
- Imao sam kontakte sa brojnim politicarima u Srbiji i inostranstvu.
Bilo je vise pokusaja da dodje do zajednickog dijaloga i sa vlastima, ali
na zalost bez ikakvog uspeha. Cini mi se da je mnogo toga dobrog moglo
da proizadje iz takvih razgovora. Mada nije bilo zvanicnih poziva, znam
da su neki iz vlasti zeleli da do kontakta dodje, ali im to nije dozvoljeno.
Sta mislite o rezimu u danasnjoj Jugoslaviji i koliko se on zaista krece
u pravcu demokratije za koju se deklarativno zalaze?
- Ne treba da se pravimo ni glupu, niti neznalice. Sasvim je jasno
da je njihova verzija demokratije potpuno suprotna svemu sto se danas u
svetu pod ovim pojmom podrazumeva. Rezim nije iskoristio priliku koja mu
se pruzala da na razuman i zreo nacin izvede ceo taj prelaz. Nije bilo
neophodno da se to ucini odjednom ali svakako da se bar postepeno krene
u tom pravcu. Sada vidimo da se, ustvari, sve krece unatrag.
Sta mislite o pokusajima opozicije da se udruzi. U Crnoj Gori su se
narodnjaci i liberali, dve partije suprotne po programima, ujedinile da
bi srusile vlast. Da li verujete da se nesto slicno moze desiti i u Srbiji?
- Treba se nadati da ce prevagnuti politicka zrelost. Opozicija je
svakako pravila greske a to je isto cinila i vlast. Promene se moraju izvrsiti
na svim stranama za dobro naroda.
Puno ste govorili o medijima. Po Vasem misljenju kakva je bila njihova
uloga u raspadu Jugoslavije?
- Mediji su u celom svetu odigrali znacajnu, negativnu ulogu. Postavlja
se pitanje sta je srpska vlada ucinila da bi tu negativnu sliku ispravila
i objasnila ono sto se desavalo u ratu za nasledje bivse Jugoslavije. Odgovor
je: apsolutno nista, jer je u svacijem interesu bilo da se istina ne sazna,
kako bi svaki od rezima na prostoru bivse Jugoslavije ostao na vlasti.
To je bio jedini cilj. Svi su samo menjali boju spolja, kao kameleoni,
ostajuci u osnovi isti.
Slovenci vracaju imovinu?
Kako komentarisete cinjenicu da SRJ nije jedina koja odbija da vrati
imovinu Karadjordjevica, vec je to isti skucaj i sa drugim republikama
bivse Jugoslavije: Slovenijom, Hrvatskom.
- Sada kada je postala pridruzni clan Evropske unije Slovenija ce morati
nesto da ucini po ovom pitanju. Istovremeno, to ce predstavljati pritisak
na Saveznu vladu da takodje sprovede promene. Tesko je reci kada ce se
to desiti, jer se sve te vlade na prostoru bivse Jugoslavije, sa mozda
izuzetkom Slovenije, nalaze u kamenom dobu.
Kakve su Vase prognoze za predstojece savezne izbore?
- Bez slobode medija nemoguce je imati ozbiljne i korektne izbore.
Vlasti treba da se potrude da pokazu svetu da smo sposobni za to a ne da
predstavljamo stalni problem i predmet radoznalosti za svet. Na kraju krajeva,
sami smo odgovorni za svoju buducnost i ne mozemo vise da prihvatamo neistine,
lazne idole, politicke igre, finansijske skandale, sumnjivu privatizaciju
É.
Srpski rezim je sada angazovao licnosti iz inostranstva koje ce se u
svetu zalagati za njegovu stvar. Sta mislite o tome?
- Da bi jedna vlada mogla da ima kredibilitet u svetu, potrebno je,
pre svega, da bude demokratski izabrana i da uziva poverenje naroda, sto
ovde nije slucaj. S obzirom da su mediji pod kontrolom vlade nema mogucnosti
da se o njoj i njenom radu sazna prava istina. Pored toga, neophodno je
da diplomatija i kabinet imaju jasan plan kako ce obavestavati svet o dogadjajima
u zemlji. U ambasadama postoje sekretari za stampu kao i mogucnost da se
organizuju konferencije za stampu, ali za sve to, u slucaju ovdasnjih vlada,
nije postojao nikakav plan. Sve sto su oni preduzeli bilo je da procitaju
Tanjugova saopstenja.
Na Krfu ste imali priliku da se sretnete i sa vladikom branicevskim
Ignjatijem. Kakvi su odnosi kraljevske porodice i Srpske pravoslavne crkve?
- Moji odnosi sa SPC su odlicni. Prirodno, voleo bih da vidim da crkvene
vlasti ulazu jos vece napore da nasem narodu priblize moralne vrednosti,
kao i da SPC prosiri dijalog sa drugim verskim zajednicama. Mogucnost izbora
i sloboda veroispovesti moraju se u potpunosti braniti i sacuvati.
Kako dobijate informacije iz Jugoslavije? Prvobitna ideja da se osnuje
Kancelarija Vaseg Kraljevskog Visocanstva u zemlji zamenjena je sa tri
savetodavna tela: Krunskim savetom, Krunskim vecem i Politickim savetom.
Po kom principu se imenuju clanovi ovih tela i koliko ste zadovoljni njihovim
radom?
- Krunski savet je jedinstveno telo koje veoma dobro poznaje probleme
nase zemlje. Clanovi su ljudi razlicitih zanimanja. Biraju se po preporuci
i po pravilu to su ljudi od visokog ugleda. Sastaju se i raspravljaju o
svim znacajnim problemima zemlje, ali su, na zalost, i oni sputani cinjenicom
da nema slobode medija kao i stalnim pokusajima rezima da ih onemoguci
u radu.
To su, ipak, informacije iz "druge ruke".
- Nije tacno. Obavestenja dobijam i iz mnogih drugih izvora, mnogo
citam i srecan sam sto mogu da kazem da sam izvanredno dobro obavesten
o tragediji kroz koju nas narod prolazi. Obavesten sam o problemima radnika,
o svim strajkovima, inflaciji É Lista je neiscrpna.
|