INTERVJU
NJ.K.V. PRESTOLONASLEDNIKA
A L E K S A N D R A
za novosadski “RADIO 021”
(17. januara 2000.)

1. 10 januara na inicijativu Srpskog pokreta obnove i njenog predsednika Vuka Draskovica odrzan je sastanak 16 lidera opozicionih partija. Na sastanku su prihvacena dva dokumenta. U prvom se od aktuelnog rezima trazi odrzavanje izbora na svim nivoima do kraja aprila. U drugom dokumentu lideri opozicionih stranaka traze od Evropske Unije i Sjedinjenih Americkih Drzava da odmah nakon postizanja i potpisivanja dogovora vlasti i opozicije, ukinu ili suspenduju sve sankcije. Da li verujete da opozicija posle desetogodisnjih neuspeha i stalnih svadja, moze da, ovim poslednjim ujedinjavanjem izvrsi pritisak na vlast kako bi doslo do promena? Odnosno, sta ocekujete od poslednjeg ujedinjavanja opozicije?
 

Nj.K.V.:   Nece biti prvi put da iznosim svoj stav da ujedinjavanje opozicionih i demokratskih stranaka i udruzenja smatram vaznim preduslovom za oporavak i nase drzave i naseg naroda. Tacno je da dosadasnje iskustvo u tom pogledu nije dobro, ali je tacno i to da je u nekoliko poslednjih meseci ucinjen prilican iskorak u pozitivnom pravcu. Podsetio bih vas na zakljucke skupa u Budimpesti i Sentandrejsku deklaraciju. Vec sama cinjenica da su stranacki lideri sada prihvatili inicijativu SPO, i da su usvojili dva veoma vazna dokumenta, ohrabruje i svedoci o narasloj svesti da je to ujedinjavanje opsti interes. Zelim da verujem kako ce se ovaj trend nastaviti, i pozdravljam inicijative koje u tom smislu vec postoje.
 
 

2. Za 22. januar dogovoren je sastanak srpske dijaspore u Cikagu, na kome bi se pored izbora rukovodecih ljudi trebala odrediti i suma novca koja ce biti upucena demokratskim snagama u zemlji. Da li cete ucestvovati na ovom sastanku i u kojoj meri dijaspora u ovom trenutku moze da pomogne u demokratizaciji Srbije?
 

Nj.K.V.:  Upoznat sam sa tim i budno cu pratiti, kao sto sam i obecao u Sentandreji, dalje akcije na ostvarivanju zakljucaka Sentandrejske deklaracije. Dijaspora ima veoma vaznu ulogu u demokratizaciji Srbije, ne kao mentor ili tutor Matici, vec u okviru nespornog prava jednog - na zalost sve veceg - dela naseg naroda koji je opstanak i zivotnu i profesionalnu perspektivu morao da potrazi van nasih sve uzih granica, da ucestvuje u odlucivanju o sudbinskim pitanjima svoje otadzbine ciji su deo ostali i srcem, i mislima, i nadama. Cinjenica ja da u dijaspori postoji dobra volja za takvim angazovanjem. Kao sto ujedinjavanje opozicionih demokratskih snaga u Matici ne tece bez problema, tako i okupljanje Dijaspore nije liseno slicnih iskusenja. Ipak, u Dijaspori je u poslednje vreme mnogo ucinjeno, i ja ocekujem da ce Dijaspora ostati verna svom obecanju da ce pomoci znanjem, uticajem i materijalno svaki pozitivni pomak u Matici.
 
 

3. Kako bi po Vasem misljenju trebalo da izgleda buduce uredjenje Srbije nakon smene sadasnje vlasti i kakvo bi mesto Vojvodina zauzimala u njoj?
 

Nj.K.V.:  Buduce uredjenje Srbije mora biti proizvod demokratskog procesa dogovaranja i odlucivanja. To znaci da i pitanje Vojvodine mora biti razmatrano u skladu sa demokratskim nacelima. Kruna nije ta koja moze ili treba da bilo kakvo resenje uslovljava ili namece, ali Kruna mora da bdi nad nacelom jednakih prava za sve. Ja sam u vise navrata govorio da decentralizaciju administracije vidim kao metod koji je u nekim drugim zemljama, koje objedinjavaju oblasti ili regione razlicite po ekonomskoj, populacionoj, etnickoj ili konfesionalnoj strukturi, dao povoljne rezultate. Istovremeno, ne verujem u prosto presadjivanje modela ili metoda, i smatram da nista ne moze zameniti razgovor i dogovor kompetentnih i dobronamernih ljudi. Nasilje i insistiranje na jednoumlju i jednoj volji dovelo nas je na ivicu ponora. To je tragican nauk koji bi, valjda, trebalo da nam je dovoljan da se istim putem vise nikada i niko u ovoj zemlji na zaputi.
 
 

4. Proslava pravoslavne Nove godine u Podgorici, koju je organizovala Socijalisticka Narodna Partija, protekla je bez incidenata ali veliki broj pripadnika specijalnih snaga policije dovoljno govori o situaciji u Crnoj Gori. Kako Vi ocenjujete ovu situaciju i da li ce se po Vasem misljenju doci do raspada i ove trece Jugoslavije?

 
Nj.K.V.:  Sa velikom brigom pratio sam, i pratim, zbivanja u Crnoj Gori. Bojim se da ce politicka neodgovornost, bezumna osionost i sklonost manipulisanju onim cime se pogotovu ne sme manipulisati - verskim i nacionalnim osecanjima ljudi - od svih protagonista politicke scene naciniti taoce nerazuma, a ceh ce platiti narod, kome se racun uvek na kraju ispostavi! I to narod sa obe strane srpsko-crnogorske granice. Ja sam pozitivno ocenio demokratske procese u Crnoj Gori, ali ja ne verujem da se stvaranjem minijaturnih i medjusobno zavadjenih drzavica ide u svetlu buducnost. Ne verujem ni da je to ambicija sadasnje vlasti u Crnoj Gori, ali se pitam da li smo blizu trenutka kada ce pritisci neodgovornih faktora i spolja i iznutra dovesti do posledica kojih cemo se stideti kroz vekove.
 
 

5. Vesti koje dobijamo sa Kosova ne ohrabruju da ce uskoro biti moguc zajednicki zivot svih stanovnika ove pokrajne. U cemu je po Vasem misljenju osnovni problem Kosova, kako vidite ulogu medjunarodne zajednice na Kosovu i kakva je buducnost ove pokrajine?
 
 

Nj.K.V.:  Mislim da su o osnovnom problemu Kosova najbolje i najpreciznije govorili oni koji su na njemu ziveli, a o sadasnjem trenutku Kosova i Metohije najjasnije svedoce oni koji su ostali i koji vode potresnu borbu da opstanu i da se ne odreknu svoje postojbine. Ne oskudevamo u svedocanstvima o stradanju Srba i svih ne-Albanaca od dolaska KFORa. Razgovarao sam o tome i uverio se u tragiku dogadjaja kada sam za Vidovdan boravio u Peckoj patrijarsiji, slusao potresne price mestana i svestenstva, kao i svedocanstva Njegove Svetosti Patrijarha, Mitropolita Amfilohija, vladika Atanasija i Artemija. Sa Vladikom Artemijem i gospodinom Trajkovicem imao sam posebne razgovore i prilikom skupa u Sentandreji. Javljaju mi se stari Kosovci, domacini, starosedeoci. Nisam slep za probleme koje Komanda KFORa ima, ali sam siguran da bi rad te Komande na zastiti preostalih Srba bio mnogo uspesniji kada bi politicka volja koja je usmerava bila iskrenija u svom delovanju na ocuvanju visenacionalnosti ove srpske pokrajine. Buducnost Kosova i Metohije ce verno odraziti, po mom dubokom uverenju, stanje u Srbiji. Za demokratsku Srbiju Kosovo i Metohija nisu izgubljeni. Za Srbiju i Jugoslaviju sa sadasnjom vlascu, nema teritorije koja unapred nije izgubljena!
 
 

6. Da li se u Srbiji moze izgraditi i odrzati demokratsko drustvo bez kralja na celu zemlje, kako tvrde pristalice republike?
 

Nj.K.V.:  Vec sam - ne znam ni sam koliko puta - napomenuo da moramo prvo krunisati demokratiju. Ja verujem da je u Srbiji monarhija deo demokratije, a ne njena alternativa! Moja je vizija demokratske Srbije kao kraljevine jasna i precizna, i o njoj sam mnogo puta govorio. Republika je u Srbiju uvedena nasiljem, nasiljem se odrzala do danas, i danas u sopstvenoj agoniji preti da usmrti i drzavu kojom upravlja i narod kojim vlada. I opet se sa nekih strana cuje da je bas republika ono sto jedino vredi ocuvati, dok je sve ostalo manje bitno. Tako smo doziveli da sadasnja vlast u Srbiji i Jugoslaviji kao jedinu svoju istorijsku pobedu slavi dan kada je ukinuta Monarhija. Cudnom igrom slucaja, danasnja vlast i jedan manji deo demokratske javnosti kao da dele isto ideolosko nasledje, i postaju sudeonici te jedine istorijske pobede nad sopstvenom monarhijom, istorijom i svescu. Vaspostavljanje monarhije oznacava kraj ideoloske zaslepljenosti, moralnog autizma i politike vecnih razdora kao metoda neogranicene i tiranske vlasti.
 
 

7. Prema nasim saznanjima Vi do sada niste dali intervju nijednom vojvodjanskom mediju. Mislimo da bi nasim slusaocima bilo interesantno da nam kazete nesto o svojim dobrim i losim osobinama i da nam opisete kako izgleda Vas uobicajni radni dan.
 
  
Nj.K.V.:  Koliko se secam, ja sam vec davao intervuje za vojvodjanske medije, ali je tacno da to nije bilo tako skoro. Moj radni dan uglavnom zavisi od situacije u Otadzbini. Kako se produbljuje kriza u zemlji, tako su ucestaliji kontakti, prijemi i konferencije, razgovori, humanitarne akcije koje organizuje moja supruga, pozivi… Tesko je reci da moj radni dan ima sasvim precizan i ustaljen tok, ali da traje od jutra do mraka - to mi mozete verovati. 
 

8. Ukoliko dodje do uspostavljanja demokratske vlasti, da li bi ste bili spremni da dodjete i zivite u Srbiji?
  
 

Nj.K.V.:  Pa ja o tome stalno i govorim. Demokratska Srbija je i vasa i moja Srbija. Zasto bi vi napustali demokratsku Srbiju? Zasto bi srpska Kruna boravila izvan demokratske Srbije? 
 
 

/kraj/
 

 

Copyright © 1997 Nj.K.V. Princ Aleksandar II
Sva prava zakonom zasticena