
|
1. 10 januara na inicijativu Srpskog pokreta obnove i njenog predsednika
Vuka Draskovica odrzan je sastanak 16 lidera opozicionih partija. Na sastanku
su prihvacena dva dokumenta. U prvom se od aktuelnog rezima trazi odrzavanje
izbora na svim nivoima do kraja aprila. U drugom dokumentu lideri opozicionih
stranaka traze od Evropske Unije i Sjedinjenih Americkih Drzava da odmah
nakon postizanja i potpisivanja dogovora vlasti i opozicije, ukinu ili
suspenduju sve sankcije. Da li verujete da opozicija posle desetogodisnjih
neuspeha i stalnih svadja, moze da, ovim poslednjim ujedinjavanjem izvrsi
pritisak na vlast kako bi doslo do promena? Odnosno, sta ocekujete od poslednjeg
ujedinjavanja opozicije?
Nj.K.V.: Nece biti prvi put da iznosim svoj stav da ujedinjavanje
opozicionih i demokratskih stranaka i udruzenja smatram vaznim preduslovom
za oporavak i nase drzave i naseg naroda. Tacno je da dosadasnje iskustvo
u tom pogledu nije dobro, ali je tacno i to da je u nekoliko poslednjih
meseci ucinjen prilican iskorak u pozitivnom pravcu. Podsetio bih vas na
zakljucke skupa u Budimpesti i Sentandrejsku deklaraciju. Vec sama cinjenica
da su stranacki lideri sada prihvatili inicijativu SPO, i da su usvojili
dva veoma vazna dokumenta, ohrabruje i svedoci o narasloj svesti da je
to ujedinjavanje opsti interes. Zelim da verujem kako ce se ovaj trend
nastaviti, i pozdravljam inicijative koje u tom smislu vec postoje.
2. Za 22. januar dogovoren je sastanak srpske dijaspore u Cikagu, na
kome bi se pored izbora rukovodecih ljudi trebala odrediti i suma novca
koja ce biti upucena demokratskim snagama u zemlji. Da li cete ucestvovati
na ovom sastanku i u kojoj meri dijaspora u ovom trenutku moze da pomogne
u demokratizaciji Srbije?
Nj.K.V.: Upoznat sam sa tim i budno cu pratiti, kao sto sam i
obecao u Sentandreji, dalje akcije na ostvarivanju zakljucaka Sentandrejske
deklaracije. Dijaspora ima veoma vaznu ulogu u demokratizaciji Srbije,
ne kao mentor ili tutor Matici, vec u okviru nespornog prava jednog - na
zalost sve veceg - dela naseg naroda koji je opstanak i zivotnu i profesionalnu
perspektivu morao da potrazi van nasih sve uzih granica, da ucestvuje u
odlucivanju o sudbinskim pitanjima svoje otadzbine ciji su deo ostali i
srcem, i mislima, i nadama. Cinjenica ja da u dijaspori postoji dobra volja
za takvim angazovanjem. Kao sto ujedinjavanje opozicionih demokratskih
snaga u Matici ne tece bez problema, tako i okupljanje Dijaspore nije liseno
slicnih iskusenja. Ipak, u Dijaspori je u poslednje vreme mnogo ucinjeno,
i ja ocekujem da ce Dijaspora ostati verna svom obecanju da ce pomoci znanjem,
uticajem i materijalno svaki pozitivni pomak u Matici.
3. Kako bi po Vasem misljenju trebalo da izgleda buduce uredjenje Srbije
nakon smene sadasnje vlasti i kakvo bi mesto Vojvodina zauzimala u njoj?
Nj.K.V.: Buduce uredjenje Srbije mora biti proizvod demokratskog
procesa dogovaranja i odlucivanja. To znaci da i pitanje Vojvodine mora
biti razmatrano u skladu sa demokratskim nacelima. Kruna nije ta koja moze
ili treba da bilo kakvo resenje uslovljava ili namece, ali Kruna mora da
bdi nad nacelom jednakih prava za sve. Ja sam u vise navrata govorio da
decentralizaciju administracije vidim kao metod koji je u nekim drugim
zemljama, koje objedinjavaju oblasti ili regione razlicite po ekonomskoj,
populacionoj, etnickoj ili konfesionalnoj strukturi, dao povoljne rezultate.
Istovremeno, ne verujem u prosto presadjivanje modela ili metoda, i smatram
da nista ne moze zameniti razgovor i dogovor kompetentnih i dobronamernih
ljudi. Nasilje i insistiranje na jednoumlju i jednoj volji dovelo nas je
na ivicu ponora. To je tragican nauk koji bi, valjda, trebalo da nam je
dovoljan da se istim putem vise nikada i niko u ovoj zemlji na zaputi.
4. Proslava pravoslavne Nove godine u Podgorici, koju je organizovala Socijalisticka Narodna Partija, protekla je bez incidenata ali veliki broj pripadnika specijalnih snaga policije dovoljno govori o situaciji u Crnoj Gori. Kako Vi ocenjujete ovu situaciju i da li ce se po Vasem misljenju doci do raspada i ove trece Jugoslavije?
5. Vesti koje dobijamo sa Kosova ne ohrabruju da ce uskoro biti moguc
zajednicki zivot svih stanovnika ove pokrajne. U cemu je po Vasem misljenju
osnovni problem Kosova, kako vidite ulogu medjunarodne zajednice na Kosovu
i kakva je buducnost ove pokrajine?
Nj.K.V.: Mislim da su o osnovnom problemu Kosova najbolje i najpreciznije
govorili oni koji su na njemu ziveli, a o sadasnjem trenutku Kosova i Metohije
najjasnije svedoce oni koji su ostali i koji vode potresnu borbu da opstanu
i da se ne odreknu svoje postojbine. Ne oskudevamo u svedocanstvima o stradanju
Srba i svih ne-Albanaca od dolaska KFORa. Razgovarao sam o tome i uverio
se u tragiku dogadjaja kada sam za Vidovdan boravio u Peckoj patrijarsiji,
slusao potresne price mestana i svestenstva, kao i svedocanstva Njegove
Svetosti Patrijarha, Mitropolita Amfilohija, vladika Atanasija i Artemija.
Sa Vladikom Artemijem i gospodinom Trajkovicem imao sam posebne razgovore
i prilikom skupa u Sentandreji. Javljaju mi se stari Kosovci, domacini,
starosedeoci. Nisam slep za probleme koje Komanda KFORa ima, ali sam siguran
da bi rad te Komande na zastiti preostalih Srba bio mnogo uspesniji kada
bi politicka volja koja je usmerava bila iskrenija u svom delovanju na
ocuvanju visenacionalnosti ove srpske pokrajine. Buducnost Kosova i Metohije
ce verno odraziti, po mom dubokom uverenju, stanje u Srbiji. Za demokratsku
Srbiju Kosovo i Metohija nisu izgubljeni. Za Srbiju i Jugoslaviju sa sadasnjom
vlascu, nema teritorije koja unapred nije izgubljena!
6. Da li se u Srbiji moze izgraditi i odrzati demokratsko drustvo bez
kralja na celu zemlje, kako tvrde pristalice republike?
Nj.K.V.: Vec sam - ne znam ni sam koliko puta - napomenuo da moramo
prvo krunisati demokratiju. Ja verujem da je u Srbiji monarhija deo demokratije,
a ne njena alternativa! Moja je vizija demokratske Srbije kao kraljevine
jasna i precizna, i o njoj sam mnogo puta govorio. Republika je u Srbiju
uvedena nasiljem, nasiljem se odrzala do danas, i danas u sopstvenoj agoniji
preti da usmrti i drzavu kojom upravlja i narod kojim vlada. I opet se
sa nekih strana cuje da je bas republika ono sto jedino vredi ocuvati,
dok je sve ostalo manje bitno. Tako smo doziveli da sadasnja vlast u Srbiji
i Jugoslaviji kao jedinu svoju istorijsku pobedu slavi dan kada je ukinuta
Monarhija. Cudnom igrom slucaja, danasnja vlast i jedan manji deo demokratske
javnosti kao da dele isto ideolosko nasledje, i postaju sudeonici te jedine
istorijske pobede nad sopstvenom monarhijom, istorijom i svescu. Vaspostavljanje
monarhije oznacava kraj ideoloske zaslepljenosti, moralnog autizma i politike
vecnih razdora kao metoda neogranicene i tiranske vlasti.
7. Prema nasim saznanjima Vi do sada niste dali intervju nijednom vojvodjanskom
mediju. Mislimo da bi nasim slusaocima bilo interesantno da nam kazete
nesto o svojim dobrim i losim osobinama i da nam opisete kako izgleda Vas
uobicajni radni dan.
8. Ukoliko dodje do uspostavljanja demokratske vlasti, da li bi ste
bili spremni da dodjete i zivite u Srbiji?
Nj.K.V.: Pa ja o tome stalno i govorim. Demokratska Srbija je
i vasa i moja Srbija. Zasto bi vi napustali demokratsku Srbiju? Zasto bi
srpska Kruna boravila izvan demokratske Srbije?
/kraj/
|
|
|