INTERVJU

VEČERNjE NOVOSTI, 13.04.2002.

 

Princ Aleksandar Karađorđević o sebi, Srbiji, Crnoj Gori, Kosmetu

 

NAROD  PATI  OD  POLITIKE

 

Vratili smo se ne da bismo od svog naroda uzimali, već da mu dajemo. Koja bi to banka podržala nezavisno Kosovo Naš narod pati od političke groznice

 

Da li sam se pokajao što sam se vratio? Nikad. Moj cilj je oduvek bio da se vratim i teško bi me nešto odavde moglo pomeriti. Voleo bih, naravno, da sam to mogao pre mnogo godina, ali sam siguran da bi tadašnji režim pokušao moje prisustvo na neki način da zloupotrebi...

Dok pakuje kofere za London, na  sahranu Kraljice majke i pokazuje bolnice i izbegličke kampove britanskom Lordu Dženeru (“šokiran je našom tragedijom”), princ Aleksandar Karađorđević budno osmatra politička kretanja.

 

MONARH NIJE POLITIČAR

 

Starešinu dvora na Dedinju pitamo misli li da bi država jednog dana mogla postati monarhija i da li sebe vidi kao budućeg monarha.

 

Vratili smo se svojim korenima ne da bi smo od svog naroda uzimali već da mu dajemo. Svakako da postoji interesovanje za ustavnu monarhiju, ali do nje se ne može doći šok terapijom. Monarhija, uključujući i mene kao monarha,  treba da služi svim ljudima u našoj zemlji. Ne držim stranu nikome, već želim da promovišem demokratiju i dobre odnose među svima.

Mislim da mogućnosti za ustavnu monarhiju postoje, jer je monarhija pokazala uspeh u bar polovini zemalja Evropske unije,  o Japanu da se i ne govori. Važno je da političari i narod shvate da se monarh ne takmiči ni sa kim. I kad jednom rešimo neka vrlo ozbiljna pitanja kao što je budućnost države, Kosovo i slično, možda ćemo biti spremni da imamo neutralnog šefa države, kao što je ustavni monarh, a da vlade vladaju na osnovu poštenih izbora, kakve smo nedavno imali.

 

Imate li političke ambicije?

 

Monarhija je izvan politike, monarh nije političar i nije član nijedne stranke! On mora da bude u službi svih, uključujući one koji su protiv njega. Naš narod pati od političke groznice, a mogli bismo drugima da predstavimo sebe kao zemlju pogodnu za strana ulaganja.

 

Kako gledate na političke probleme vezane za Haški sud?

 

Mogu da iznesem svoj lični komentar: Ja pružam podršku jednom svetskom sudu zasnovanom na rimskom pravu, gde bi svako bio podvrgnut pravdi za zločine protiv čovečnosti. Haški sud se, međutim, odnosi samo na bivšu Jugoslaviju i Ruandu, a zločini se dešavaju širom sveta. Nedavno je u Tokiju održana donatorska konferencija za Avganistan, ali vladi u Kabulu nisu postavljeni nikakvi uslovi da isporuči talibanske vođe ili lidere Al Kaide.

 

 

ŠTO BI GRAĐANI PATILI

 

Nova vlada u Srbiji funkcioniše tek godinu dana i još nismo imali priliku da se pozabavimo reformom sudskog sistema, kako bi funkcionisao potpuno nezavisno. Tako smo se našli pred nekom vrstom ucene da isporučimo neke sa liste ili pomoći neće biti. Rešenje ovoga treba da prepustimo mudrosti naših vlada, u korist budućnosti naroda. Nema sumnje da Haški tribunal ima i drugu negativnu stranu, jer je šef bivšeg režima dobio neku vrstu holivudskog publiciteta, potpirujući sve vrste osećanja kod ljudi.

 

Idu li odnosi Srbija-Crna Gora ka mirnijim vodama?

 

Ovo pitanje prepustio bih našim vladama. Ja sam naravno veoma nesrećan i nezadovoljan što se kraj tome ne vidi, a lično sam ponosan na moje pretke iz Crne Gore i Srbije. Iskreno, ne vidim zašto bi građani Crne Gore i Srbije morali da pate zbog povišene političke temperature, kad je potencijal za ekonomsku obnovu i kod jednih i kod drguih ogroman. Kad čovek međutim čita izveštaje naših medija o tome, ima utisak kao da se radi o visokoj raketnoj tehnologiji ili komplikovanim istraživanjima DNK, a ne o životnim pitanjima ljudi. Ako neko želi drugačiju zastavu, ili želi da sluša drugačiju muziku neka tako bude. Nezavisnost je, međutim, skupa opcija i ne vidim koja bi banka na Zapadu bila sklona tome: međunarodno poštovanje može da bude jeftinije i dovoljno  je da političari poštuju zdrav razum. Zašto bismo uostalom dupirali i triplirali neke institucije kad ćemo ponovo biti zajedno, kad postanemo deo EU.

 

 

Gde su nam glavne greške sa Kosovom?

 

Bio sam tamo jednom posle bombardovanja i video apokalipsu i jedno ludilo na svim stranama, stanje u kojem su svi bili povređeni. Nema sumnje da je Kosovo bivši režim iskoristio za sopstvenu dobrobit, predočavajući preko medija takvu situaciju da je srce našeg naroda kucalo brže nego što je bilo u stanju da apsorbuje posledice. Naša srca su još na Kosovu. Ali da bismo zadržali ne samo Kosovo  - ono je deo Srbije, isto kao Šumadija, pitanje je da li treba završimo samo na Šumadiji ili da uključimo u našu državu sve građane, bilo da su pravoslavni, muslimani ili neki treći. Da smo sve jednako poštovali, na Kosovu bi situacija danas bila bolja. A što se tiče stranih ulaganja tamo, pitanje je koja je to banka koja bi podržala nezavisno Kosovo...

 

SINOVI

 

Sinove viđam periodično, već prema tome kad je kojem raspust. Sa njihovom majkom, mojom bivšom suprugom princezom Marijom de Glorijom koja živi u Španiji, moja supruga i ja smo u dobrim odnosima. Izrazila je interesovanje da nas uskoro porodično poseti, što bi bilo veoma lepo.

 

PRIJATELJI

 

Stekao sam ovde dosta prijatelja, kako u političkim, tako i u drugim krugovima, ali je problem što nemam dovoljno slobodnog vremena. Pa i kad naiđu prazni trenuci, kad nema trke, ni sastanaka, moja supruga i ja osećamo samo umor. Kad smo dolazili ovde pre osam meseci, dobili smo na poklon jedan video rekorder, a za sve ovo vreme uspeli smo da odgledamo samo pet filmova.

 

PRAVILA NA DVORU

 

Na molbu da definiše šta je Kraljevski dom Karađorđevića u ovim okolnostima, pric Aleksandar odgovara:

 

U našoj kući postoje pravila i disciplina, kao u svakom Kraljevskom domu. Ta pravila su postavili moji preci, kralj Petar I i Aleksandar I. Neposrednu Kraljevsku porodicu činim ja, kao starešina, moja supruga i tri sina, dok ostali članovi porodice uživaju puno poštovanje. Viđamo se sa svim krunisanim porodicama, ne samo u Evropi, već i na Bliskom istoku i drugim stranama. Svi su nam dragi prijatelji...

 

Novinar Mirjana Radetić


Copyright © 1997 Nj.K.V. Princ Aleksandar II
Sva prava zakonom zasticena