|
Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica sa
prestolonaslednikom Aleksandrom, i druge zvanice
President of Serbia Boris Tadić, Prime Minister Vojislav
Koštunica with Prince Heir Aleksandar, and other invitees

Poseta crkvi na Oplencu, zadužbini kralja Petra I Karađorđevića
A visit to the church at Oplenac, the endowment of King Petar I
Karađorđević

Koncert Beogradske filharmonije na Kalemegdanu The Belgrade
Philharmonic Orchestra’s Concert in Kalemegdan Park

Nj.K.V. prestolonaslednik Aleksandar i princeza Katarina sa
ministrom inostranih poslova Vukom Draškovićem i njegovom
suprugom Danicom
HRH Prince Heir Aleksandar and Princess Katarina with Foreign
Affairs Minister Vuk Drašković and his wife Danica |
JATAirways NEW REVIEW, Avgust 2005.

Princ Filip Erazmus i princeza Izabela od Lihtenštajna i
kraljevski par Karađorđević
Prince Philip-Erasmus, Princess Isabella of Lichtenstein, and
the Karađorđević royal couple

Nj.K.V. princeza Šantal od Francuske i baron Fransoa-Ksavijer de
Sambisi de Sorg sa kraljevskim parom Karađorđević
HRH Princess Chantal of France and Baron Francois-Xavier de
Samboucy de Sorgue with the royal Karađorđević couple

Američki ambasador Polt sa suprugom i kraljevski par
Karađorđević
American Ambasador Polt and his wife with the Karađorđević royal
couple
|
|
JATAirways NEW REVIEW, Avgust 2005. MOĆ ISKUSTVA,
VRLINA ZRELOSTI
Povodom šezdesetog rođendana Nj.K.V. prestolonaslednika
Aleksandra II Karađorđevića, Njihova kraljevska visočanstva
ugostila su veliki broj zvanica iz zemlje i inostranstva.
NJ. K. V. Aleksandar II Karađorđević, izdanak
loze Nemanjića, potomak vožda Karađorđa, praunuk kralja Petra I
Oslobodioca, unuk Aleksandra I Ujedinitelja, tvorca velike
države Južnih Slovena, Jugoslavije, 17. juna napunio je 60
godina. Njihova kraljevska visočanstva tim povodom ugostila su
veliki broj zvanica iz zemlje i inostranstva: članove
kraljevskih porodica, predstavnike diplomatskog kora, najviše
državne i političke zvaničnike, predstavnike svih verskih
zajednica i međunarodnih organizacija u Srbiji, kao i ugledne
ličnosti iz javnog i kulturnog života i istaknute lidere
poslovnog sveta. Proslava je započela koncertom Beogradske
filharmonije 15. jula 2005. godine u 21.00, u Beogradu na
Kalemegdanu, a završila se 18. jula posetom zadužbini kralja
Petra I na Oplencu.
Beogradskom filharmonijom na koncertu koji je
priređen u čast Beograda, prestonog grada Srbije i Crne Gore i
njegovih građana, dirigovao je maestro Dorijan Vilson, koji je
specijalno za ovu priliku doputovao u našu zemlju. Koncert je
bio otvoren za sve građene koji su s velikim uživanjem pratili
poznata dela slavnih kompozitora. Za vreme izvođenja Hendlove
„Kraljevske muzike za vatromet“ priređen je veličanstven
vatromet. U subotu, 16. jula 2005. u 20.00, u kraljevskom dvoru,
na početku programa prisutne je u ime savetodavnih tela Krune
pozdravio gospodin Dragomir Acović, član Krunskog saveta. Potom
je usledilo premijerno prikazivanje kratkog dokumentarnog filma
o prestolonasledniku, a zatim je uz zvuke i ples A.K.U.D. „Lola“
i Nacionalnog ansambla “Kolo“ počela svečana večera postavljena
na gornjoj terasi kraljevskog dvora. Svojim nastupom rođendansko
slavlje su u nastavku večeri ulepšali Sanja Ilić i „Balkanika“
sa muzičkim programom „Balkan koncept“. Na kraju večere,
akademski hor „Obilić“ pod dirigentskom palicom Darinke
Matić-Marović, izveo je srpsku himnu „Bože Pravde“ posle čega se
prestolonaslednik obratio gostima i između ostalog rekao: „Sutra
ću, ako Bog da navršiti punih šezdeset godina života. To nije
malo, jer u tim godinama čovek poznaje i sebe i svet oko sebe,
poznaje svoju snagu i svoje slabosti, poseduje moć iskustva i
vrlinu zrelosti. To nije ni mnogo, jer životni posao nije
dovršen, i dalje postoji i potreba i volja da se stvara i da se
radi. Činjenica da svoj šezdeseti rođendan proslavljam u
otadžbini, u svom domu, sa svojim narodom i među prijateljima
koje sam stekao u svetu, predstavlja emotivan momenat, nešto o
čemu sam čitavog života sanjao. Borili smo se, i nastavićemo tu
beskrajnu borbu za pravdu, demokratiju, ljudska prava, slobodu,
poštovanje svačije veroispovesti, etničkog porekla, za državu
ravnopravnih građana, koja je ravnopravna sa ostalim državama,
za zajednicu mira sloge i napretka. Neka nas Bog štiti i ljubav
sve nas spaja.“ Posle obraćanja prisutnima prestolonaslednik je
isekao rođendansku tortu, a hor je zapevao „Mnogaja ljeta“ posle
čega je usledio vatromet. U nedelju, 17. jula 2005. godine u
19.30 u Jugoslovenskom dramskom pozorištu na dan rođenja Nj.K.V.
prestolonaslednika Aleksandra II Karađorđevića bio je priređen
kulturno-umetnički spektakl u izvođenju narodnog orkestra i hora
Akademskog kulturno-umetničkog društva „Lola“, kraljevskih
gudača Svetog Đorđa, čiji je patron Nj.K.V. princ Filip
Karađorđević, glumaca Narodnog pozorišta, kao i Nacionalnog
ansambla „Kolo“. Programom se kroz pesmu i igru predstavio
nacionalni identitet naše zemlje. U ponedeljak, 18. jula 2005.
godine u 10.00, organizovana je poseta Zadužbini Kralja Petra I
na Oplencu. Domaći i inostrani gosti imali su priliku da posete
srce Šumadije, odakle potiče loza Karađorđevića, da obiđu
mauzolej Kralja Petra I i da se upoznaju s detaljima iz novije
srpske istorije.
Ugledne zvanice iz inostranstva Svečanost su
svojim prisustvom uveličali: Njihova kraljevska veličanstva Karl
XVI Gustav i Kraljica Silvija od Švedske (Njegovo kraljevsko
visočanstvo je na čelu države Švedske), Njegovo kraljevsko
visočanstvo veliki vojvoda Anri od Luksemburga (šef države
Luksemburg), Njihova presvetla visočanstva princ Filip-Erazmus i
Princeza Izabela od Lihtenštajna (njegovo svetlo visočanstvo je
brat njegovog svetlog visočanstva princa Hansa-Adama II vladara
Lihtenštajna), njihova kraljevska visočanstva princeza Mari
Šantal i prestolonaslednik Pavlos od Grčke, Njihova kraljevska
visočanstva Vojvoda i Vojvotkinja od Braganse (Portugalija),
Njeno kraljevsko visočanstvo princeza Šantal od Francuske i
baron Fransoa-Ksavijer de Sambisi de Sorg, Njeno kraljevsko
visočanstvo princeza Katarina i Njegova ekselencija gospodin
Dezmond de Silva (princeza Katarina je ćerka princa Tomislava),
Njihova kraljevska visočanstva princ Sergije Karađorđević i
princeza Eleonora (princ Sergije je sin princa (kneza)
Aleksandra Pavla), pređašnji predsednik Južnoafričke republike
Njegova ekselencija Frederik Vilijam de Klerk sa suprugom,
pređašnji premijer Bermuda Ser Dejvid i Lejdi Gibons, Lord
Džener od Braunstona (član Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva
Velike Britanije), Lord i Lejdi Renvik (član Doma lordova
Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije), Njegova ekselencija
gospodin Džejms D. Vulfenson (donedavno predsednik Svetske
banke). |
JATAirways NEW REVIEW, August 2005
POWER OF EXPERIENCE, THE VIRTUE OF
MATURITY
On the occasion of celebrating the sixtieth
birthday of HRH Prince Heir Aleksandar II Karađorđević, Their
Royal Highnesses hosted numerous guests, some of whom came from
abroad.
HRH Aleksandar II Karađorđević, a descendent
of the Nemanjić dynasty, a descendent of chieftain Karađorđe, a
grand grand-son of King Petar I the Liberator, a grand-son of
Aleksandar I the Unifier, who was a creator of Yugoslavia – the
great state of South Slavs, celebrated his 60th birthday on 17
July this year.
On the occasion, their royal highnesses
greeted a great number of invited guests from here at home and
abroad. They included members of royal families, representatives
of diplomatic corps, the highest state and political officials,
representatives of all religious communities and international
organizations in Serbia, as well as distinguished figures from
public and cultural life, and renowned business leaders.
The celebration began with a concert
performed by the Belgrade Philharmonic Orchestra at 21:00 in
Belgrade in the Kalemegdan Park on 15 July 2005, and ended on 18
July by the visit to the Endowment of King Petar I at Oplenac.
The Philharmonic Orchestra’s concert,
organized to honor Belgrade as the capital of Serbia and
Montenegro and its citizens, was conducted by maestro Dorian
Wilson who traveled to be here especially for the occasion. The
concert was free of charge to all citizens, and they greatly
enjoyed the music created by the famous composers. During the
performance of Handel’s Royal Music for Fireworks a spectacular
firework was arranged.
At the beginning of the program in the Royal
Palace, on Saturday, 16 July 2005 at 20:00, the guests were
greeted by Dragomir Acović, a member of Privy Council of the
Crown, on behalf of the advisory bodies of the Crown. The speech
was followed by a short documentary movie about Prince Heir and
afterwards, to the accompaniment of the sound and dance of the
Academic Cultural and Art Association Lola and the National
Ensemble Kolo, the gala dinner was served on the upper terrace
of the Royal Palace.
The birthday was also celebrated with a
performance by Mr. Sanja Ilić and the Balkanika, with a music
program called the Balkan Concept. After dinner, the academic
choir Obilić sang the Serbian national anthem Bože Pravde (God
Give Us Justice), conducted by Mrs. Darinka Matić Marović.
Prince Heir then addressed his guests:
- Tomorrow, God willing, I shall celebrate
full sixty years of my life. It is not a little thing because
these are the years that make a man know himself and the world
around him, his strength and his weaknesses, the years in which
he possesses the power of experience and the virtue of maturity.
It is not too much, though, because one’s life work has not been
completed yet. There is still the need and the will to create
and work. The fact that I am celebrating my sixtieth birthday in
my homeland, in my home, with my people, and the people I made
friends with around the world, is an emotional moment, something
I have been dreaming about all my life. We have fought, and will
continue an endless fight, for justice, democracy, human rights,
freedom, respect for everyone’s religion, ethnic origin, state
of citizens with equal rights, equal with other states… We shall
fight for the community of peace, harmony and progress. May God
protect us and may love unite us all.
Having addressed the guests present, Prince
Heir cut his birthday cake while the choir sang Many are the
Years, followed by the fireworks.
On 17 July 2005, at 19:30, HRH Prince Heir
Aleksandar II Karađorđević’s birthday, a cultural and artistic
spectacular was arranged in the Yugoslav Drama Theatre, with a
program performed by the folk orchestra and choir of the
Academic Cultural and Art Association Lola, the Royal String
Instrument Players, St. George, HRH Prince Filip Karađorđević,
patron, as well as by actors of the National Theatre and the
National Ensemble Kolo. The songs and dances of the program
represented the national identity of our country. On Monday, the
visit to the Endowment of King Petar I was arranged at Oplenac
on 18 July 2005 at 10:00. Local and foreign guests had an
opportunity to see the heart of the Šumadija region, the roots
of the Karađorđević dynasty and mausoleum of King Petar I, and
learn about more details from Serbia’s most recent history.
Honorable guests
The celebration was honored by the presence
of: Their Royal Majesties Carl Gustaf XVI and Queen Silvia of
Sweden (His Majesty is the head of the state of Sweden); HRH
Great Duke Henry of Luxembourg, (the head of the state of
Luxembourg); Their Serene Highnesses Prince Philip-Erasmus and
Princess Isabella of Lichtenstein (His Serene Highness is the
brother of His Serene Highness Prince Hans-Adam II, the head of
the state of Lichtenstein); Their Royal Highnesses Princess Mari
Chantal and Prince Heir Pavlos of Greece; Their Royal Highnesses
Duke and Duchess of Braganza (Portugal); HRH Princess Chantal of
France and Baron Francois-Xavier de Samboucy de Sorgue; HRH
Princess Katarina and His Excellency Mr. Desmond de Silva
(Princess Katarina is the daughter of Prince Tomislav); Their
Royal Highnesses Prince Serge Karađorđević and Princess
Elleonora (Prince Serge is the son of Prince (Knez) Alexander
Paul); former President of South Africa His Excellency Frederic
William de Klerk with his wife; former Prime Minister of
Bermudas Sir David and Lady Gibbons; Lord Janner of Brownstone
(a member of the House of Lords, United Kingdom); His Excellency
Mr. James D. Wolfensohn (until recently, president of the World
Bank). |
VEČERNJE NOVOSTI, 25.07.2005.
POŠTUJMO PROŠLOST
SERŽ OD JUGOSLAVIJE SE UPOZNAO SA ISTORIJOM SRBIJE
- Došli smo u Srbiju na rođendan princa Aleksandra II i iz „prve ruke“
se upoznali sa našom istorijom. Važno je i moramo da poštujemo prošlost
Srbije, jer je istorija osnova naše sveukupne civiluzacije. Predivno je
ono što sam video i čuo – rekao je Serž od Jugoslavije za „Novosti“.
D. M.
VEČERNJE NOVOSTI, 25.07.2005.
ČLAN KRUNSKOG VEĆA, BRANKO TERZIĆ, GOVORI ZA NOVOSTI
OPLENAC ČEKA PETRA II
DOŠLO JE VREME DA SE IZ AMERIKE NA OPLENAC PRESELE MOŠTI KRALJA PETRA
II KARAĐORĐEVIĆA. TO JE BILA NJEGOVA ŽELJA, A SADA SU SE STEKLI I USLOVI
Vašington - Bio sam u ponedeljak sa Prestolonaslednikom i gostima iz
inostranstva na Oplencu. Tamo je objasnio da u crkvi ima četrdeset sedam
ograđenih mesta, od čega je dvadeset popunjeno potomcima loze
Karađorđevića. U crkvi Svetog Đorđa na Oplencu bi trebalo, rekao je
Prestolonaslednik, uz sve njegove, da leži i kralj Petar II. Rekao je i
da je došlo vreme za to. Čekali su da prođe komunizam, da dođe
demokratska vlda, da urede Oplenac. Sada se čekaju legalni papiri koji
moraju da se reše, i simbolički trenutak.
Od 1976. godine kraljevski ađutant, prvi član Krunskog veća 1991.
godine i kum Prestolonaslednika Alkeksandra, Branko Terzić, ovako u
Vašingtonu za „Novosti“ objašnjava ideju da posmrtni ostaci kralja Petra
II Karađorđevića budu iz SAD preneti u našu zemlju. Ugledni stručnjak za
energetiku, svojevremeno član državne vlade Viskonsina, potom član
saveta za energiju u američkoj federalnoj vladi, poslednjih šest godina
angažovan u međunarodnoj konsultantskoj firmi „Dilojt end tuš“, Terzić
se seća kralja Petra II i smatra da neće biti problema za prenošenje
njegovih posmrtnih ostataka:
- Drugi Srbi koji su prenosili posmrtne ostatke svojih predaka iz SAD
su morali da završe pravne stvari, ali nema ničega što bi trebalo da
bude sporno. Presolonaslednik Aleksandar je jedini naslednik kralja
Petra II i ne mislim da će tu biti problema. Mislim da je to i želja
kralja Petra II da bude sahranjen u svojoj zemlji, mada svakako nije
hteo da to bude za vreme Tita – kaže Terzić.
Kralj Petar II je rođen 6. septembra 1923. godine u Beogradu, sin
kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Marije, rumunske princeze.
Imao je dva mlađa brata, Tomislava i Andreja. Venčao se u Britaniji 24.
marta 1944. godine sa grčkom princezom Aleksandrom, kćerkom bivšeg
kralja Aleksandra od Grčke i princeze od Aspazije. Prestolonaslednik
Aleksandar II je rođen 17. jula 1945. godine u hotelu „Kleridž“ koji je
bio deo srpske ambasade. Kralj Petar Ii umro je u denveru, Kolorado 3.
novembra 1970. godine. Imao je četrdeset sedam godina. Umro je posle
operacije tokom koje je trebalo da mu bude zamenjena jetra.
- Sahranjen je u srpskom manastiru Sveti Sava u okolini Čikaga, u
gradiću Libertivil, država Ilinois. Princ Andreja je sahranjen nedaleko
odatle, u drugoj srpskoj crkvi u okolini Čikaga, u manastiru Nova
Gračanica.
Kralj je napisao autobiografiju „Kraljevsko nasleđe“ 1954. godine.
Njegova supruga kraljica Aleksandra je iste godine napisala svoju
autobiografiju pod naslovom „Za ljubav kralja“.
- Oni su se venčali krajem rata. Nemci su se povukli, ruska vojska je
ušla. Znate da je Čerčil odlučio da ne pomaže Dražu Mihajlovića, već da
podrži partizane i Tita. Kralj se 1945. godine nije vratio. Živeo je u
Londonu, Parizu, Njujorku, jedno vreme u Kaliforniji. Završio je u
bolnici u Denveru.
Kralj je, seća se Terzić, često u Americi davao izjave.
- Puno je putovao u naše srpske parohije, nekada je i
Prestolonaslednik bio sa njim. Ljudi su ga, kaže Terzić, uvek lepo
dočekivali. To su bili ili predratni ljudi iz Kraljevine Jugoslavije,
ili oni iz Krajine dok je postojala Austrougarska, ili su pristigli
posle Drugog svetskog rata, mahom monarhisti, bivči oficiri,
zarobljenici kraljevske vojske, bivši ministri, oni koji su bili
kraljevski četnici. Ljudi su ga dočekivali u narodnoj nošnji. Sećam se
kao dete kad je kralj dolazio da je to bila velika uzbuna, a velika čast.
Dubravka Savić
VEČERNJE NOVOSTI, 23.07.2005.
INICIJATIVA PRINCA ALEKSANDRA II DA SE POSMRTNI OSTACI NJEGOVOG OCA
PREMESTE NA OPLENAC
VRAĆA LI SE KRALJ KUĆI?
Kralj Petar, koji je sahranjen u Libertivilu, na samrti je izustio da
bi voleo da počiva u Srbiji. Njegov sin, princ Aleksandar II, nada se da
će mu država pomoći da ispuni očev amanet.
Beograd – U porodičnoj grobnici u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu jedno
mesto je prazno. Želja princa Aleksandar II Karađorđevića je da posmrtne
ostatke svog oca, kralja Petra II, prenese ovde, u zadužbinsku crkvu.
Pre nekoliko godina, dovodeći brojne goste iz sveta u srce Šumadije, na
mesto odakle potiče loza Karađorđevića, Prestolonaslednik je rekao da se
nada da će mu u ovoj nameri država pomoći.
- Prošle godine na proslavi dvestote godišnjice Ustanka, princ je
prvi put javno izrekao nameru porodice da se kraljevi posmrtni ostaci iz
crkve Svetog Save u Libertivilu u Americi prenesu na Oplenac – kaže
Dragomir Acović, član Savetodavnog tela Krune. – Ideja, dakle, nije
nova, samo su njenu realizaciju omele političke trzavice u zemlji. Princ
je lično kontaktirao i sa Živkovićevom i sa Koštuničinom Vladom i dobio
čvrsta uveravanja da će mu pomoći. Smatram da se procedura ne može
obaviti bez podrške države. Primer je prenošenje posmrtnih ostataka
crnogorskog kralja Nikole, njegove žene i dece.
Planirano je da se u zadužbinsku crkvu prenesu i posmrtni ostaci
kraljice Marije koja je privremeno sahranjena u mauzoleju Vindzora i
kraljice Aleksandre koja je u porodičnoj grobnici u dvorcu Tatoj kod
Atine. Porodica Karađorđević očekuje da će dobiti saglasnost američkih,
britanskih i grških vlasti i da bi postupak prenosa mogao da traje tri
do četiri meseca.
Postoji li zakonska prepreka da se posmrtni ostaci kralja Petra II
prenesu na Oplenac i u čemu bi bila pomoć države, da li u novcu ili u
podršci?
- Nikakvih zakonskih smetnji nema. Zato što se ne sahranjuje nečiji
otac, nego bivši kralj, očekujemo da bi u tom smislu, država bila i
organizator u učesnik. Pomoć u novcu bila bi dragocena, ali nije
presudna u odluci princa i članova njegove porodice.
Po dolasku u Srbiju, na pitanje da li je njegov otac, kralj Petar
abdicirao, princ Aleksandar II je rekao:
- Nije. Akt o abdikaciji je formalan čin, koji mora da postoji u
pisanoj formi, da je propisno osvedočen i overen.
Stupanjem na snagu akta o abdikaciji kralja, po pravilu, princ
momentalno preuzima funkciju i vlast kralja.
Pitanje koje se nameće posle spektakularne proslave njegovog
šezdesetog rođendana je ko je finansirao svečanost?
- Ja nemam uvid u prinčevu blagajnu, ali znam da je najveći deo
troškova platio on, a ostalo razni donatori, prvenstveno u robi i
uslugama – kaže Acović.
Po njegovim rečima još davne 1938. Okružni sud Beograda koji je bio
nadležan za ostavinsku raspravu iza blaženopočivšeg kralja Aleksandra I,
odredio je ukupnu pokretnu i nepokretnu imovinu. Za naslednike su
proglašeni njegovi maloletni sinovi kralj Petar II i kraljevići Tomislav
i Andrej.
- Rešenje je postalo pravosnažno marta 1939, ali je Dekretom
Predsedništva prezidijuma Narodne Skupštine FNRJ od 02. avgusta 1947.
godine sva imovina konfiskovana – keže Acović. Iako je utvrđen zakon iz
2001. po kojem je trebalo da se odrede uslovi za povraćaj imovine ,
stanje je nepromenjeno, dvorovi i dalje pripadaju Srbiji i Crnoj Gori, a
Karađorđevićima je dvorski kompleks dat na korišćenje. Međudržavna
raspodela formalno nije završena, tako da tom imovinom upravlja Srbija.
Povraćaj je najavljen samo nije rečeno da li će biti u okviru opšteg ili
posebnog zakona.
Violeta Tatalović
VEČERNJE NOVOSTI, 21.07.2005.
PRINC FILIP OD LIHTENŠTAJNA OSTAO BEZ REČI
Princ Filip od Lihtenštajna bio je jedan od najuglednijih gostiju na
proslavi šezdesetog rođendana princa Alelksandra II Karađorđevića. Posle
posete zadužbini kralja Srbije Petra I, mauzoleja dinastije
Karađorđević, on je ushićeno, očigledno dirnut viđenim, izjavio za
„Novosti“:
- Prelepo. Dirljivo. Doživeo sam istoriju Srbije uživo. Još ne mogu
da sredim toliku količinu informacija, utisaka, emocija... nemam reči!
D. M.
BLIC, 19.07.2005.
PRESTOLONASLEDNIK ALEKSANDAR NAJAVIO: MOŠTI KRALJA PETRA STIŽU NA
OPLENAC
Izdanci evropskih dinastija obišli Zadužbinu Karađorđevića kod Topole
Uskoro će i mošti mog oca Petra Drugog Karađorđevića iz Amerike biti
prenete u crkvu Svetog Đorđa na Oplencu, rekao je juče prestolonaslednik
Aleksandar Drugi Karađorđević pokazujući inostranim gostima kripte
dvadeset dva člana porodice Karađorđević u Zadužbini Petra Prvog.
Oko prestolonaslednika i vodiča koji je kazivao istoriju
Karađorđevića tiskali su se izdanci evropskih plemićkih porodica,
predvođeni princom Filipom-Erazmusom i princezom Izabelom od
Lihtenštajna i princezom Šantal od Francuske, kao i ugledni svetski
biznismeni. Najduže su se zadržali kod Karađorđeve grobnice, a poseban
utisak na njih su ostavili mozaici.
- Mozaike su radili ruski umetnici, a mermer je za potrebe Zadužbine
donošen iz italijanske Karere i sa grčkog Krita – govorio je prisutnima
vodič dok ga je prestolonaslednik Aleksandar dopunjavao objašnjavajući
prilike u srbiji u vreme njegovog dede i pradede.
Gosti su zatim obišli nekadašnji letnjikovac Petra Prvog u kome se
danas nalazi muzej. Najviše pažnje privukli su dijadema kraljice Marije
i sablja sa zlatnim balačkom kralja Aleksandra Prvog. Princeza iz
Lihtenštajna i princeza iz Francuske dugo su proučavale plakat sa
porodičnim stablom Karađorđevića. Ipak oni koji su bili zainteresovani
da kupe monografije iz muzeja i crkve ostali su praznih ruku jer nije
bilo dovoljno knjiga, niti su postojala izdanja na engleskom jeziku, već
samo ona ćirilična. Nešto kasnije crkvu Svetog Đorđa posetila je i
Marija de Glorija, majka prinčeva Petra, Aleksandra i Filipa, koja je
zapalila sveće svim potomcima Karađorđevićima sahranjenim na Oplencu.
Princ naslednik Petar juče nije posetio Oplenac jer je otputovao u
Englesku, dok su prinčevi Aleksandar i Filip izostali jer su prethodno
veče uživali u čarima beogradskog noćnog života.
Ivana Cvetković
BLIC, 19.07.2005.
MARIJA DE GLORIJA, PRVA SUPRUGA PRINCA ALEKSANDRA, ZA „BLIC“
NE ZNAM DA LI ĆE MOJ SIN BITI KRALJ
Vojvotkinja od Segorbe i majka prinčeva Petra, Aleksandra i Filipa
impresionirana je onim što u Srbiji čini prestolonaslednik Aleksandar
MARIJA DE GLORIJA: LEPOTA KRASI SRBE
Srbija je prelepa. Beograd, Šumadija i Oplenac, koje sam imala
priliku da posetim tokom svog kratkog boravka, su prelepi – rekla je za
„Blic“ Marija de Glorija, vojvotkinja od Segorbe, bivša žena
prestolonaslednika Aleksandra i majka prinčeva Petra, Aleksandra i
Filipa.
- Šta je na vas ostavilo najjači utisak?
- Zelenilo i nezagađenost u Srbiji. Beograd ima prelepe parkove.
Najjači utisak mog supruga je da su devojke u Srbiji prelepe, a ja
mislim da su i mladići prelepi, i tu ubrajam i svoje sinove.
Impresionirana sam onim što u Srbiji čini princ Aleksandar.
- Da li svog sina Petra vidite kao kralja Srbije u skorijoj
budućnosti?
- To ne znam, ali znam da će on pomoći svojoj zemlji. Vaspitali smo
sinove u tom duhu, oni su nasledili odgovornost i mislim da su toga
svesni.
- Šta biste poručili građanima Srbije?
- Svima želim mir, naravno. Važno je i obrazovanje, imaćete uređenu
državu ukoliko budete obrazovali mlade ljude.
DNEVNIK, 19.07.2005.
VESTI
KARAĐORĐEVIĆ SA GOSTIMA OBIŠAO OPLENAC
Rođendanska proslava princa Aleksandra Karađorđevića koja je za
četiri dana trajanja okupila plemstvo i važne ličnosti iz više zemalja,
završena je danas obilaskom zadužbine porodice Karađorđević na Oplencu.
Dolazak uglednih gostiju iz sveta dobar je za imidž Srbije, zato što su
dobili priliku da je vide, i zato što će o svojim utiscima posle da
pričaju, rekao je princ Aleksandar novinarima ispred crkve Svetog Đorđa
na Oplencu u kojoj su sahranjeni njegovi preci. U obilazak Oplenca juče
je otišlo pedesetak gostiju, među njima prva Karađorđevićeva supruga,
vojvotkinja Marija de Glorija od Orleana i Bragance, princ Filip-Erazmus
i princeza Izabela od Lihtenštajna, princeza Šantal od Francuske i Baron
Fransoa-Ksavijer de Sambisi de Sorg.
VEČERNJE NOVOSTI, 19.07.2005.
Kratko predavanje iz istorije
Princ Aleksandar Karađođević završio proslavu 60. rođendana na
Oplencu
ROĐENDANSKA PROMOCIJA SRBIJE
Princ Aleksandar Karađorđević poveo je svoje goste iz sveta juče,
trećeg dana proslave 60. rođendana, na OPlenac kod Topole, u obilazak
krajeva gde je rođen rodonačelnik dinastije Karađorđevića i gde je prvi
kralj Srbije Petar Prvi podigao zadužbinu i mauzolej gde su sahranjeni
svi Karađorđevići.
Mnogobrojni gosti princa Aleksandra na rođendanskim svečanostima,
koji su se, istine radi, prilično ’’osuli’’ do ’’finala’’ na Oplencu,
ostali su bukvalno bez reči posle posete mauzoleju, kratkom predavanju
iz istorije srpskog naroda iz usta kustosa, ali i lično princa
Aleksandra.
Poseta kući princa Tomislava, strica Aleksandrovog, koji je bio
poznat po obnavljanju proizvodnje odličnog crnog vina sve do smrti 2000.
godine, goste iz celog sveta je, kako bi se reklo dokrajčila. Svi su,
bez izuzetka, obećali da će se uskoro vratiti u Srbiju i učiniti sve da
svet shvati koliko je lepa i koliko vredi.
D. Marković
POLITIKA, 19.07.2005.
Proslava 60. rođendana princa Aleksandra II Karađorđevića
POSETA OPLENCU
Oplenac – Posetom Oplencu juče je završena četvorodnevna proslava 60.
rođendana princa Aleksandra Drugog Karađođevića. Gosti
prestolonaslednika tom prilikom upoznati su sa novijom srpskom istorijom.
Princ Filip Erazmus i princeza Izabela od Lihtenštajna, vojvoda i
vojvotkinja od Braganse, princeza Šantal od Francuske i baron Fransoa –
Ksavijer de Sambidi de Sorg, posetili su prvo crkvu Svetog Đorđa i tom
prilikom saznali nešto više o istoriji crkve, ikonama i ko je u njoj
sahranjen. Obilazak je napravljen posetom kralja Petra Prvog
Karađorđevića, iz koje je kralj nadgledao izgradnju crkve Svetog Đorđa.
Obilasku Oplenca prisustvovala je i princeza Marija de Glorija od
Orleana i Braganse, bivša supruga princa Aleksandra Drugog Karađorđevića
i majka princa naslednika Petra i kraljevića Filipa i Aleksandra. Ona je
bila u pratnji supruga, vojvode od Braganse.
U bašti vile kralja Aleksandra Prvog Karađorševića, u kojoj je živeo
princ Tomislav Karađorđević, priređen je koktel.
M.B
RTV PINK, 18.07.2005, INFOTOP, 18:00
SPIKER- Proslava 60-og rođendana princa Aleksandra II KarađorđeviĆa
završena je danas u Topoli gde su gosti iz evropskih kraljevskih
porodica i drugi domaĆi i strani gosti, posetili Oplenac. Obišli su
zadužbinu KarađorđeviĆa, crkvu Svetog Đorđa, kuĆa kralja Petra I i
izložbu Tajna sanduka br. 23 koji sadrži lične predmete KarađorđeviĆa. |