IZVODI IZ ŠTAMPE / PRESS CLIPPING  


Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica sa prestolonaslednikom Aleksandrom, i druge zvanice
President of Serbia Boris Tadić, Prime Minister Vojislav Koštunica with Prince Heir Aleksandar, and other invitees

 
Poseta crkvi na Oplencu, zadužbini kralja Petra I Karađorđevića
A visit to the church at Oplenac, the endowment of King Petar I Karađorđević


Koncert Beogradske filharmonije na Kalemegdanu The Belgrade Philharmonic Orchestra’s Concert in Kalemegdan Park


Nj.K.V. prestolonaslednik Aleksandar i princeza Katarina sa ministrom inostranih poslova Vukom Draškovićem i njegovom suprugom Danicom
HRH Prince Heir Aleksandar and Princess Katarina with Foreign Affairs Minister Vuk Drašković and his wife Danica

JATAirways NEW REVIEW, Avgust 2005.


Princ Filip Erazmus i princeza Izabela od Lihtenštajna i kraljevski par Karađorđević
Prince Philip-Erasmus, Princess Isabella of Lichtenstein, and the Karađorđević royal couple


Nj.K.V. princeza Šantal od Francuske i baron Fransoa-Ksavijer de Sambisi de Sorg sa kraljevskim parom Karađorđević
HRH Princess Chantal of France and Baron Francois-Xavier de Samboucy de Sorgue with the royal Karađorđević couple


Američki ambasador Polt sa suprugom i kraljevski par Karađorđević
American Ambasador Polt and his wife with the Karađorđević royal couple

 

 

JATAirways NEW REVIEW, Avgust 2005.

MOĆ ISKUSTVA, VRLINA ZRELOSTI

Povodom šezdesetog rođendana Nj.K.V. prestolonaslednika Aleksandra II Karađorđevića, Njihova kraljevska visočanstva ugostila su veliki broj zvanica iz zemlje i inostranstva.

NJ. K. V. Aleksandar II Karađorđević, izdanak loze Nemanjića, potomak vožda Karađorđa, praunuk kralja Petra I Oslobodioca, unuk Aleksandra I Ujedinitelja, tvorca velike države Južnih Slovena, Jugoslavije, 17. juna napunio je 60 godina. Njihova kraljevska visočanstva tim povodom ugostila su veliki broj zvanica iz zemlje i inostranstva: članove kraljevskih porodica, predstavnike diplomatskog kora, najviše državne i političke zvaničnike, predstavnike svih verskih zajednica i međunarodnih organizacija u Srbiji, kao i ugledne ličnosti iz javnog i kulturnog života i istaknute lidere poslovnog sveta. Proslava je započela koncertom Beogradske filharmonije 15. jula 2005. godine u 21.00, u Beogradu na Kalemegdanu, a završila se 18. jula posetom zadužbini kralja Petra I na Oplencu.

Beogradskom filharmonijom na koncertu koji je priređen u čast Beograda, prestonog grada Srbije i Crne Gore i njegovih građana, dirigovao je maestro Dorijan Vilson, koji je specijalno za ovu priliku doputovao u našu zemlju. Koncert je bio otvoren za sve građene koji su s velikim uživanjem pratili poznata dela slavnih kompozitora. Za vreme izvođenja Hendlove „Kraljevske muzike za vatromet“ priređen je veličanstven vatromet. U subotu, 16. jula 2005. u 20.00, u kraljevskom dvoru, na početku programa prisutne je u ime savetodavnih tela Krune pozdravio gospodin Dragomir Acović, član Krunskog saveta. Potom je usledilo premijerno prikazivanje kratkog dokumentarnog filma o prestolonasledniku, a zatim je uz zvuke i ples A.K.U.D. „Lola“ i Nacionalnog ansambla “Kolo“ počela svečana večera postavljena na gornjoj terasi kraljevskog dvora. Svojim nastupom rođendansko slavlje su u nastavku večeri ulepšali Sanja Ilić i „Balkanika“ sa muzičkim programom „Balkan koncept“. Na kraju večere, akademski hor „Obilić“ pod dirigentskom palicom Darinke Matić-Marović, izveo je srpsku himnu „Bože Pravde“ posle čega se prestolonaslednik obratio gostima i između ostalog rekao: „Sutra ću, ako Bog da navršiti punih šezdeset godina života. To nije malo, jer u tim godinama čovek poznaje i sebe i svet oko sebe, poznaje svoju snagu i svoje slabosti, poseduje moć iskustva i vrlinu zrelosti. To nije ni mnogo, jer životni posao nije dovršen, i dalje postoji i potreba i volja da se stvara i da se radi. Činjenica da svoj šezdeseti rođendan proslavljam u otadžbini, u svom domu, sa svojim narodom i među prijateljima koje sam stekao u svetu, predstavlja emotivan momenat, nešto o čemu sam čitavog života sanjao. Borili smo se, i nastavićemo tu beskrajnu borbu za pravdu, demokratiju, ljudska prava, slobodu, poštovanje svačije veroispovesti, etničkog porekla, za državu ravnopravnih građana, koja je ravnopravna sa ostalim državama, za zajednicu mira sloge i napretka. Neka nas Bog štiti i ljubav sve nas spaja.“ Posle obraćanja prisutnima prestolonaslednik je isekao rođendansku tortu, a hor je zapevao „Mnogaja ljeta“ posle čega je usledio vatromet. U nedelju, 17. jula 2005. godine u 19.30 u Jugoslovenskom dramskom pozorištu na dan rođenja Nj.K.V. prestolonaslednika Aleksandra II Karađorđevića bio je priređen kulturno-umetnički spektakl u izvođenju narodnog orkestra i hora Akademskog kulturno-umetničkog društva „Lola“, kraljevskih gudača Svetog Đorđa, čiji je patron Nj.K.V. princ Filip Karađorđević, glumaca Narodnog pozorišta, kao i Nacionalnog ansambla „Kolo“. Programom se kroz pesmu i igru predstavio nacionalni identitet naše zemlje. U ponedeljak, 18. jula 2005. godine u 10.00, organizovana je poseta Zadužbini Kralja Petra I na Oplencu. Domaći i inostrani gosti imali su priliku da posete srce Šumadije, odakle potiče loza Karađorđevića, da obiđu mauzolej Kralja Petra I i da se upoznaju s detaljima iz novije srpske istorije.

Ugledne zvanice iz inostranstva Svečanost su svojim prisustvom uveličali: Njihova kraljevska veličanstva Karl XVI Gustav i Kraljica Silvija od Švedske (Njegovo kraljevsko visočanstvo je na čelu države Švedske), Njegovo kraljevsko visočanstvo veliki vojvoda Anri od Luksemburga (šef države Luksemburg), Njihova presvetla visočanstva princ Filip-Erazmus i Princeza Izabela od Lihtenštajna (njegovo svetlo visočanstvo je brat njegovog svetlog visočanstva princa Hansa-Adama II vladara Lihtenštajna), njihova kraljevska visočanstva princeza Mari Šantal i prestolonaslednik Pavlos od Grčke, Njihova kraljevska visočanstva Vojvoda i Vojvotkinja od Braganse (Portugalija), Njeno kraljevsko visočanstvo princeza Šantal od Francuske i baron Fransoa-Ksavijer de Sambisi de Sorg, Njeno kraljevsko visočanstvo princeza Katarina i Njegova ekselencija gospodin Dezmond de Silva (princeza Katarina je ćerka princa Tomislava), Njihova kraljevska visočanstva princ Sergije Karađorđević i princeza Eleonora (princ Sergije je sin princa (kneza) Aleksandra Pavla), pređašnji predsednik Južnoafričke republike Njegova ekselencija Frederik Vilijam de Klerk sa suprugom, pređašnji premijer Bermuda Ser Dejvid i Lejdi Gibons, Lord Džener od Braunstona (član Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije), Lord i Lejdi Renvik (član Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije), Njegova ekselencija gospodin Džejms D. Vulfenson (donedavno predsednik Svetske banke).

JATAirways NEW REVIEW, August 2005

POWER OF EXPERIENCE, THE VIRTUE OF MATURITY

On the occasion of celebrating the sixtieth birthday of HRH Prince Heir Aleksandar II Karađorđević, Their Royal Highnesses hosted numerous guests, some of whom came from abroad.

HRH Aleksandar II Karađorđević, a descendent of the Nemanjić dynasty, a descendent of chieftain Karađorđe, a grand grand-son of King Petar I the Liberator, a grand-son of Aleksandar I the Unifier, who was a creator of Yugoslavia – the great state of South Slavs, celebrated his 60th birthday on 17 July this year.

On the occasion, their royal highnesses greeted a great number of invited guests from here at home and abroad. They included members of royal families, representatives of diplomatic corps, the highest state and political officials, representatives of all religious communities and international organizations in Serbia, as well as distinguished figures from public and cultural life, and renowned business leaders.

The celebration began with a concert performed by the Belgrade Philharmonic Orchestra at 21:00 in Belgrade in the Kalemegdan Park on 15 July 2005, and ended on 18 July by the visit to the Endowment of King Petar I at Oplenac.

The Philharmonic Orchestra’s concert, organized to honor Belgrade as the capital of Serbia and Montenegro and its citizens, was conducted by maestro Dorian Wilson who traveled to be here especially for the occasion. The concert was free of charge to all citizens, and they greatly enjoyed the music created by the famous composers. During the performance of Handel’s Royal Music for Fireworks a spectacular firework was arranged.

At the beginning of the program in the Royal Palace, on Saturday, 16 July 2005 at 20:00, the guests were greeted by Dragomir Acović, a member of Privy Council of the Crown, on behalf of the advisory bodies of the Crown. The speech was followed by a short documentary movie about Prince Heir and afterwards, to the accompaniment of the sound and dance of the Academic Cultural and Art Association Lola and the National Ensemble Kolo, the gala dinner was served on the upper terrace of the Royal Palace.

The birthday was also celebrated with a performance by Mr. Sanja Ilić and the Balkanika, with a music program called the Balkan Concept. After dinner, the academic choir Obilić sang the Serbian national anthem Bože Pravde (God Give Us Justice), conducted by Mrs. Darinka Matić Marović. Prince Heir then addressed his guests:

- Tomorrow, God willing, I shall celebrate full sixty years of my life. It is not a little thing because these are the years that make a man know himself and the world around him, his strength and his weaknesses, the years in which he possesses the power of experience and the virtue of maturity. It is not too much, though, because one’s life work has not been completed yet. There is still the need and the will to create and work. The fact that I am celebrating my sixtieth birthday in my homeland, in my home, with my people, and the people I made friends with around the world, is an emotional moment, something I have been dreaming about all my life. We have fought, and will continue an endless fight, for justice, democracy, human rights, freedom, respect for everyone’s religion, ethnic origin, state of citizens with equal rights, equal with other states… We shall fight for the community of peace, harmony and progress. May God protect us and may love unite us all.

Having addressed the guests present, Prince Heir cut his birthday cake while the choir sang Many are the Years, followed by the fireworks.

On 17 July 2005, at 19:30, HRH Prince Heir Aleksandar II Karađorđević’s birthday, a cultural and artistic spectacular was arranged in the Yugoslav Drama Theatre, with a program performed by the folk orchestra and choir of the Academic Cultural and Art Association Lola, the Royal String Instrument Players, St. George, HRH Prince Filip Karađorđević, patron, as well as by actors of the National Theatre and the National Ensemble Kolo. The songs and dances of the program represented the national identity of our country. On Monday, the visit to the Endowment of King Petar I was arranged at Oplenac on 18 July 2005 at 10:00. Local and foreign guests had an opportunity to see the heart of the Šumadija region, the roots of the Karađorđević dynasty and mausoleum of King Petar I, and learn about more details from Serbia’s most recent history.

Honorable guests

The celebration was honored by the presence of: Their Royal Majesties Carl Gustaf XVI and Queen Silvia of Sweden (His Majesty is the head of the state of Sweden); HRH Great Duke Henry of Luxembourg, (the head of the state of Luxembourg); Their Serene Highnesses Prince Philip-Erasmus and Princess Isabella of Lichtenstein (His Serene Highness is the brother of His Serene Highness Prince Hans-Adam II, the head of the state of Lichtenstein); Their Royal Highnesses Princess Mari Chantal and Prince Heir Pavlos of Greece; Their Royal Highnesses Duke and Duchess of Braganza (Portugal); HRH Princess Chantal of France and Baron Francois-Xavier de Samboucy de Sorgue; HRH Princess Katarina and His Excellency Mr. Desmond de Silva (Princess Katarina is the daughter of Prince Tomislav); Their Royal Highnesses Prince Serge Karađorđević and Princess Elleonora (Prince Serge is the son of Prince (Knez) Alexander Paul); former President of South Africa His Excellency Frederic William de Klerk with his wife; former Prime Minister of Bermudas Sir David and Lady Gibbons; Lord Janner of Brownstone (a member of the House of Lords, United Kingdom); His Excellency Mr. James D. Wolfensohn (until recently, president of the World Bank).

 

VEČERNJE NOVOSTI, 25.07.2005.

POŠTUJMO PROŠLOST

SERŽ OD JUGOSLAVIJE SE UPOZNAO SA ISTORIJOM SRBIJE

- Došli smo u Srbiju na rođendan princa Aleksandra II i iz „prve ruke“ se upoznali sa našom istorijom. Važno je i moramo da poštujemo prošlost Srbije, jer je istorija osnova naše sveukupne civiluzacije. Predivno je ono što sam video i čuo – rekao je Serž od Jugoslavije za „Novosti“.

D. M.

VEČERNJE NOVOSTI, 25.07.2005.

ČLAN KRUNSKOG VEĆA, BRANKO TERZIĆ, GOVORI ZA NOVOSTI

OPLENAC ČEKA PETRA II

DOŠLO JE VREME DA SE IZ AMERIKE NA OPLENAC PRESELE MOŠTI KRALJA PETRA II KARAĐORĐEVIĆA. TO JE BILA NJEGOVA ŽELJA, A SADA SU SE STEKLI I USLOVI

Vašington - Bio sam u ponedeljak sa Prestolonaslednikom i gostima iz inostranstva na Oplencu. Tamo je objasnio da u crkvi ima četrdeset sedam ograđenih mesta, od čega je dvadeset popunjeno potomcima loze Karađorđevića. U crkvi Svetog Đorđa na Oplencu bi trebalo, rekao je Prestolonaslednik, uz sve njegove, da leži i kralj Petar II. Rekao je i da je došlo vreme za to. Čekali su da prođe komunizam, da dođe demokratska vlda, da urede Oplenac. Sada se čekaju legalni papiri koji moraju da se reše, i simbolički trenutak.

Od 1976. godine kraljevski ađutant, prvi član Krunskog veća 1991. godine i kum Prestolonaslednika Alkeksandra, Branko Terzić, ovako u Vašingtonu za „Novosti“ objašnjava ideju da posmrtni ostaci kralja Petra II Karađorđevića budu iz SAD preneti u našu zemlju. Ugledni stručnjak za energetiku, svojevremeno član državne vlade Viskonsina, potom član saveta za energiju u američkoj federalnoj vladi, poslednjih šest godina angažovan u međunarodnoj konsultantskoj firmi „Dilojt end tuš“, Terzić se seća kralja Petra II i smatra da neće biti problema za prenošenje njegovih posmrtnih ostataka:

- Drugi Srbi koji su prenosili posmrtne ostatke svojih predaka iz SAD su morali da završe pravne stvari, ali nema ničega što bi trebalo da bude sporno. Presolonaslednik Aleksandar je jedini naslednik kralja Petra II i ne mislim da će tu biti problema. Mislim da je to i želja kralja Petra II da bude sahranjen u svojoj zemlji, mada svakako nije hteo da to bude za vreme Tita – kaže Terzić.

Kralj Petar II je rođen 6. septembra 1923. godine u Beogradu, sin kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Marije, rumunske princeze. Imao je dva mlađa brata, Tomislava i Andreja. Venčao se u Britaniji 24. marta 1944. godine sa grčkom princezom Aleksandrom, kćerkom bivšeg kralja Aleksandra od Grčke i princeze od Aspazije. Prestolonaslednik Aleksandar II je rođen 17. jula 1945. godine u hotelu „Kleridž“ koji je bio deo srpske ambasade. Kralj Petar Ii umro je u denveru, Kolorado 3. novembra 1970. godine. Imao je četrdeset sedam godina. Umro je posle operacije tokom koje je trebalo da mu bude zamenjena jetra.

- Sahranjen je u srpskom manastiru Sveti Sava u okolini Čikaga, u gradiću Libertivil, država Ilinois. Princ Andreja je sahranjen nedaleko odatle, u drugoj srpskoj crkvi u okolini Čikaga, u manastiru Nova Gračanica.

Kralj je napisao autobiografiju „Kraljevsko nasleđe“ 1954. godine. Njegova supruga kraljica Aleksandra je iste godine napisala svoju autobiografiju pod naslovom „Za ljubav kralja“.

- Oni su se venčali krajem rata. Nemci su se povukli, ruska vojska je ušla. Znate da je Čerčil odlučio da ne pomaže Dražu Mihajlovića, već da podrži partizane i Tita. Kralj se 1945. godine nije vratio. Živeo je u Londonu, Parizu, Njujorku, jedno vreme u Kaliforniji. Završio je u bolnici u Denveru.

Kralj je, seća se Terzić, često u Americi davao izjave.

- Puno je putovao u naše srpske parohije, nekada je i Prestolonaslednik bio sa njim. Ljudi su ga, kaže Terzić, uvek lepo dočekivali. To su bili ili predratni ljudi iz Kraljevine Jugoslavije, ili oni iz Krajine dok je postojala Austrougarska, ili su pristigli posle Drugog svetskog rata, mahom monarhisti, bivči oficiri, zarobljenici kraljevske vojske, bivši ministri, oni koji su bili kraljevski četnici. Ljudi su ga dočekivali u narodnoj nošnji. Sećam se kao dete kad je kralj dolazio da je to bila velika uzbuna, a velika čast.

Dubravka Savić

 

VEČERNJE NOVOSTI, 23.07.2005.

INICIJATIVA PRINCA ALEKSANDRA II DA SE POSMRTNI OSTACI NJEGOVOG OCA PREMESTE NA OPLENAC

VRAĆA LI SE KRALJ KUĆI?

Kralj Petar, koji je sahranjen u Libertivilu, na samrti je izustio da bi voleo da počiva u Srbiji. Njegov sin, princ Aleksandar II, nada se da će mu država pomoći da ispuni očev amanet.

Beograd – U porodičnoj grobnici u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu jedno mesto je prazno. Želja princa Aleksandar II Karađorđevića je da posmrtne ostatke svog oca, kralja Petra II, prenese ovde, u zadužbinsku crkvu. Pre nekoliko godina, dovodeći brojne goste iz sveta u srce Šumadije, na mesto odakle potiče loza Karađorđevića, Prestolonaslednik je rekao da se nada da će mu u ovoj nameri država pomoći.

- Prošle godine na proslavi dvestote godišnjice Ustanka, princ je prvi put javno izrekao nameru porodice da se kraljevi posmrtni ostaci iz crkve Svetog Save u Libertivilu u Americi prenesu na Oplenac – kaže Dragomir Acović, član Savetodavnog tela Krune. – Ideja, dakle, nije nova, samo su njenu realizaciju omele političke trzavice u zemlji. Princ je lično kontaktirao i sa Živkovićevom i sa Koštuničinom Vladom i dobio čvrsta uveravanja da će mu pomoći. Smatram da se procedura ne može obaviti bez podrške države. Primer je prenošenje posmrtnih ostataka crnogorskog kralja Nikole, njegove žene i dece.

Planirano je da se u zadužbinsku crkvu prenesu i posmrtni ostaci kraljice Marije koja je privremeno sahranjena u mauzoleju Vindzora i kraljice Aleksandre koja je u porodičnoj grobnici u dvorcu Tatoj kod Atine. Porodica Karađorđević očekuje da će dobiti saglasnost američkih, britanskih i grških vlasti i da bi postupak prenosa mogao da traje tri do četiri meseca.

Postoji li zakonska prepreka da se posmrtni ostaci kralja Petra II prenesu na Oplenac i u čemu bi bila pomoć države, da li u novcu ili u podršci?

- Nikakvih zakonskih smetnji nema. Zato što se ne sahranjuje nečiji otac, nego bivši kralj, očekujemo da bi u tom smislu, država bila i organizator u učesnik. Pomoć u novcu bila bi dragocena, ali nije presudna u odluci princa i članova njegove porodice.

Po dolasku u Srbiju, na pitanje da li je njegov otac, kralj Petar abdicirao, princ Aleksandar II je rekao:

- Nije. Akt o abdikaciji je formalan čin, koji mora da postoji u pisanoj formi, da je propisno osvedočen i overen.

Stupanjem na snagu akta o abdikaciji kralja, po pravilu, princ momentalno preuzima funkciju i vlast kralja.

Pitanje koje se nameće posle spektakularne proslave njegovog šezdesetog rođendana je ko je finansirao svečanost?

- Ja nemam uvid u prinčevu blagajnu, ali znam da je najveći deo troškova platio on, a ostalo razni donatori, prvenstveno u robi i uslugama – kaže Acović.

Po njegovim rečima još davne 1938. Okružni sud Beograda koji je bio nadležan za ostavinsku raspravu iza blaženopočivšeg kralja Aleksandra I, odredio je ukupnu pokretnu i nepokretnu imovinu. Za naslednike su proglašeni njegovi maloletni sinovi kralj Petar II i kraljevići Tomislav i Andrej.

- Rešenje je postalo pravosnažno marta 1939, ali je Dekretom Predsedništva prezidijuma Narodne Skupštine FNRJ od 02. avgusta 1947. godine sva imovina konfiskovana – keže Acović. Iako je utvrđen zakon iz 2001. po kojem je trebalo da se odrede uslovi za povraćaj imovine , stanje je nepromenjeno, dvorovi i dalje pripadaju Srbiji i Crnoj Gori, a Karađorđevićima je dvorski kompleks dat na korišćenje. Međudržavna raspodela formalno nije završena, tako da tom imovinom upravlja Srbija. Povraćaj je najavljen samo nije rečeno da li će biti u okviru opšteg ili posebnog zakona.

Violeta Tatalović

 

VEČERNJE NOVOSTI, 21.07.2005.

PRINC FILIP OD LIHTENŠTAJNA OSTAO BEZ REČI

Princ Filip od Lihtenštajna bio je jedan od najuglednijih gostiju na proslavi šezdesetog rođendana princa Alelksandra II Karađorđevića. Posle posete zadužbini kralja Srbije Petra I, mauzoleja dinastije Karađorđević, on je ushićeno, očigledno dirnut viđenim, izjavio za „Novosti“:

- Prelepo. Dirljivo. Doživeo sam istoriju Srbije uživo. Još ne mogu da sredim toliku količinu informacija, utisaka, emocija... nemam reči!

D. M.

 

BLIC, 19.07.2005.

PRESTOLONASLEDNIK ALEKSANDAR NAJAVIO: MOŠTI KRALJA PETRA STIŽU NA OPLENAC

Izdanci evropskih dinastija obišli Zadužbinu Karađorđevića kod Topole

Uskoro će i mošti mog oca Petra Drugog Karađorđevića iz Amerike biti prenete u crkvu Svetog Đorđa na Oplencu, rekao je juče prestolonaslednik Aleksandar Drugi Karađorđević pokazujući inostranim gostima kripte dvadeset dva člana porodice Karađorđević u Zadužbini Petra Prvog.

Oko prestolonaslednika i vodiča koji je kazivao istoriju Karađorđevića tiskali su se izdanci evropskih plemićkih porodica, predvođeni princom Filipom-Erazmusom i princezom Izabelom od Lihtenštajna i princezom Šantal od Francuske, kao i ugledni svetski biznismeni. Najduže su se zadržali kod Karađorđeve grobnice, a poseban utisak na njih su ostavili mozaici.

- Mozaike su radili ruski umetnici, a mermer je za potrebe Zadužbine donošen iz italijanske Karere i sa grčkog Krita – govorio je prisutnima vodič dok ga je prestolonaslednik Aleksandar dopunjavao objašnjavajući prilike u srbiji u vreme njegovog dede i pradede.

Gosti su zatim obišli nekadašnji letnjikovac Petra Prvog u kome se danas nalazi muzej. Najviše pažnje privukli su dijadema kraljice Marije i sablja sa zlatnim balačkom kralja Aleksandra Prvog. Princeza iz Lihtenštajna i princeza iz Francuske dugo su proučavale plakat sa porodičnim stablom Karađorđevića. Ipak oni koji su bili zainteresovani da kupe monografije iz muzeja i crkve ostali su praznih ruku jer nije bilo dovoljno knjiga, niti su postojala izdanja na engleskom jeziku, već samo ona ćirilična. Nešto kasnije crkvu Svetog Đorđa posetila je i Marija de Glorija, majka prinčeva Petra, Aleksandra i Filipa, koja je zapalila sveće svim potomcima Karađorđevićima sahranjenim na Oplencu.

Princ naslednik Petar juče nije posetio Oplenac jer je otputovao u Englesku, dok su prinčevi Aleksandar i Filip izostali jer su prethodno veče uživali u čarima beogradskog noćnog života.

Ivana Cvetković

BLIC, 19.07.2005.

MARIJA DE GLORIJA, PRVA SUPRUGA PRINCA ALEKSANDRA, ZA „BLIC“

NE ZNAM DA LI ĆE MOJ SIN BITI KRALJ

Vojvotkinja od Segorbe i majka prinčeva Petra, Aleksandra i Filipa impresionirana je onim što u Srbiji čini prestolonaslednik Aleksandar

MARIJA DE GLORIJA: LEPOTA KRASI SRBE

Srbija je prelepa. Beograd, Šumadija i Oplenac, koje sam imala priliku da posetim tokom svog kratkog boravka, su prelepi – rekla je za „Blic“ Marija de Glorija, vojvotkinja od Segorbe, bivša žena prestolonaslednika Aleksandra i majka prinčeva Petra, Aleksandra i Filipa.

- Šta je na vas ostavilo najjači utisak?

- Zelenilo i nezagađenost u Srbiji. Beograd ima prelepe parkove. Najjači utisak mog supruga je da su devojke u Srbiji prelepe, a ja mislim da su i mladići prelepi, i tu ubrajam i svoje sinove. Impresionirana sam onim što u Srbiji čini princ Aleksandar.

- Da li svog sina Petra vidite kao kralja Srbije u skorijoj budućnosti?

- To ne znam, ali znam da će on pomoći svojoj zemlji. Vaspitali smo sinove u tom duhu, oni su nasledili odgovornost i mislim da su toga svesni.

- Šta biste poručili građanima Srbije?

- Svima želim mir, naravno. Važno je i obrazovanje, imaćete uređenu državu ukoliko budete obrazovali mlade ljude.

 

DNEVNIK, 19.07.2005.

VESTI

KARAĐORĐEVIĆ SA GOSTIMA OBIŠAO OPLENAC

Rođendanska proslava princa Aleksandra Karađorđevića koja je za četiri dana trajanja okupila plemstvo i važne ličnosti iz više zemalja, završena je danas obilaskom zadužbine porodice Karađorđević na Oplencu. Dolazak uglednih gostiju iz sveta dobar je za imidž Srbije, zato što su dobili priliku da je vide, i zato što će o svojim utiscima posle da pričaju, rekao je princ Aleksandar novinarima ispred crkve Svetog Đorđa na Oplencu u kojoj su sahranjeni njegovi preci. U obilazak Oplenca juče je otišlo pedesetak gostiju, među njima prva Karađorđevićeva supruga, vojvotkinja Marija de Glorija od Orleana i Bragance, princ Filip-Erazmus i princeza Izabela od Lihtenštajna, princeza Šantal od Francuske i Baron Fransoa-Ksavijer de Sambisi de Sorg.

VEČERNJE NOVOSTI, 19.07.2005.

Kratko predavanje iz istorije

Princ Aleksandar Karađođević završio proslavu 60. rođendana na Oplencu

ROĐENDANSKA PROMOCIJA SRBIJE

Princ Aleksandar Karađorđević poveo je svoje goste iz sveta juče, trećeg dana proslave 60. rođendana, na OPlenac kod Topole, u obilazak krajeva gde je rođen rodonačelnik dinastije Karađorđevića i gde je prvi kralj Srbije Petar Prvi podigao zadužbinu i mauzolej gde su sahranjeni svi Karađorđevići.

Mnogobrojni gosti princa Aleksandra na rođendanskim svečanostima, koji su se, istine radi, prilično ’’osuli’’ do ’’finala’’ na Oplencu, ostali su bukvalno bez reči posle posete mauzoleju, kratkom predavanju iz istorije srpskog naroda iz usta kustosa, ali i lično princa Aleksandra.

Poseta kući princa Tomislava, strica Aleksandrovog, koji je bio poznat po obnavljanju proizvodnje odličnog crnog vina sve do smrti 2000. godine, goste iz celog sveta je, kako bi se reklo dokrajčila. Svi su, bez izuzetka, obećali da će se uskoro vratiti u Srbiju i učiniti sve da svet shvati koliko je lepa i koliko vredi.

D. Marković

POLITIKA, 19.07.2005.

Proslava 60. rođendana princa Aleksandra II Karađorđevića

POSETA OPLENCU

Oplenac – Posetom Oplencu juče je završena četvorodnevna proslava 60. rođendana princa Aleksandra Drugog Karađođevića. Gosti prestolonaslednika tom prilikom upoznati su sa novijom srpskom istorijom.

Princ Filip Erazmus i princeza Izabela od Lihtenštajna, vojvoda i vojvotkinja od Braganse, princeza Šantal od Francuske i baron Fransoa – Ksavijer de Sambidi de Sorg, posetili su prvo crkvu Svetog Đorđa i tom prilikom saznali nešto više o istoriji crkve, ikonama i ko je u njoj sahranjen. Obilazak je napravljen posetom kralja Petra Prvog Karađorđevića, iz koje je kralj nadgledao izgradnju crkve Svetog Đorđa.

Obilasku Oplenca prisustvovala je i princeza Marija de Glorija od Orleana i Braganse, bivša supruga princa Aleksandra Drugog Karađorđevića i majka princa naslednika Petra i kraljevića Filipa i Aleksandra. Ona je bila u pratnji supruga, vojvode od Braganse.

U bašti vile kralja Aleksandra Prvog Karađorševića, u kojoj je živeo princ Tomislav Karađorđević, priređen je koktel.

M.B

 

RTV PINK, 18.07.2005, INFOTOP, 18:00

SPIKER- Proslava 60-og rođendana princa Aleksandra II KarađorđeviĆa završena je danas u Topoli gde su gosti iz evropskih kraljevskih porodica i drugi domaĆi i strani gosti, posetili Oplenac. Obišli su zadužbinu KarađorđeviĆa, crkvu Svetog Đorđa, kuĆa kralja Petra I i izložbu Tajna sanduka br. 23 koji sadrži lične predmete KarađorđeviĆa.

   

 

webmaster@royalfamily.org 
Copyright © 1998 NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar II
Sva prava zadržana