|
San Francisco
Chronicle, 25. maj 2004.
Intervju Nj.K.V.
Prestolonaslednika Aleksandra II
PRINC O DUPLOM
STANDARDU U SPOLJNOJ POLITICI
Kaže da se
Sjedinjene Države ne interesuju za Srbiju zato što nema
nafte
- Piše: Mark Sajmon
Naslednik
prestola ustavne monarhije u Srbiji izjavio je u petak
da su se Sjedinjene Države umešale u probleme njegovog
naroda sa najboljim namerama devedesetih godina, ali
posle toga su napustile ovu bivšu komunističku zemlju
zbog drugih međunarodnih žarišta.
Rezultat toga je
nestabilan demokratski poredak koji se očajnički bori da
pridobije inostrane investicije i nije u stanju da se
oslobodi niza zahteva međunarodne zajednice da sadašnja
demokratska vlada isporuči ratne zločince haškom
Tribunalu, zahteva koji su u velikoj meri podržani od
Sjedinjenih Država, rekao je Prestolonaslednik
Aleksandar II u intervjuu za San Francisco Chronicle.
Zahtevi te vrste nisu
bili upućeni novim demokratijama u Avganistanu ili
Iraku, rekao je, a Srbija se sada bori da privuče pažnju
međunarodne zajednice i dobije pordšku za svoju
ekonomiju razorenu sa 40 % nezaposlenih i uništenom
infrastrukturom, koja ne može pomoći da se nacija
oporavi.
“Više novca uloženo je
u rat nego u mir. Mi nemamo naftu. Nafta je postala
važnija od ljudi”, kaže Aleksandar, koji je u poseti San
Francisku gde je prisustvovao činu diplomiranja svog
sina na Univerzitetu San Franciska.
Srbija je postala
demokratska zemlja 5. oktobra 2000. godine posle napora
međunarodne zajednice predvođene Amerikom, da se zbaci
komunistički diktator Slobodan Milošević, uključujući
intenzivno bombardovanje delova zemlje koji su se
smatrali Miloševićevim uporištima.
Kada je nova
demokratska vlast uspostavljena, Srbija je ostala
opterećena sa “lošim rukovodstvom i menadžmentom,
sankcijama, izolacijom i posledicama bombardovanja.
Saberite sve to zajedno i dobićete rezultat da je 5.
oktobra zemlja bila u bankrotstvu”, rekao je Princ
Aleksandar.
“Onda se desio 11.
septembar, baš kada smo pokušavali da se dovedemo u red,
i svi su tada pohrlili u Avganistan, a posle toga u
Irak, i mi smo na neki način ostavljeni da se sami
brinemo o sebi”.
Postoje “dupli
standardi” koji se primenjuju, rekao je on. Kada je
srpsko rukovodstvo pokušalo da održi međunarodnu
konferenciju na kojoj bi tražilo pomoć za rešavanje
sopstvenih problema, bilo im je rečeno da prvo moraju da
isporuče Miloševića međunarodnom sudu.
“Zašto ovo pravilo
nije primenjeno u Avganistanu pa da se isporuče Talibani
i vođe Al Kaide? Zašto je pomoć bila upućena u Irak u
vreme kada Sadam Husein još uvek nije bio uhvaćen? To je
dupli standardi i predstavlja mrlju u spoljnoj
politici”, rekao je.
Aleksandar ima 60
godina i rođen je u Londonu gde se njegova porodica
našla utočište za vreme Drugog svetskog rata. On želi da
obnovi svoju titulu kralja u ustavnoj monarhiji, po
ugledu na Englesku ili Španiju, gde je kralj iznad
politike i predstavlja simbol nacionalnog jedinstva.
Prestolonaslednik koji
je obrazovan u američkim i engleskim školama i tečno
govori pet jezika, služio je kao kapetan u engleskoj
vojnoj jedinici, na dužnostima na Bliskom Istoku, u
Italiji i Nemačkoj.
Kaže da je, na osnovu
svog vojnog iskustva, shvatio da će Sjedinjenim Državama
biti potrebno samo tri nedelje da završe invaziju na
Irak “I da će tada početi problemi”. Prethodne sankcije
Sjedinjenih Država protiv Iraka dovele su do toga da se
nacija ujedini pod Huseinovim režimom. Prisustvo
američke vojske posle invazije “narod Iraka doživljava
kao okupaciju”.
“Mislim da Sjedinjene
Države moraju da ostanu pri svom dosadašnjem kursu. Mora
se biti vrlo oprezan u onome što se čini, a mora
postojati i strategija za izlazak iz Iraka”, rekao je.
Ali je takođe upozorio da aktivnosti “nekolicine
neodgovornih pojedinca” kvare američki imidž u Iraku.
“Ti ljudi kažu da nisu
znali za Ženevsku konvenciju. Zdrav razum nalaže da ne
čupate ljudima prste ili ne sedite na njima dok su nagi.
To je osnovni zdrav razum”, rekao je povodom skandala u
zatvoru Abu Graib u Bagdadu.
U međuvremenu, Srbija
nastavlja da pati zbog očajnog sistema obrazovanja,
najveće stope smrtnosti novorođenčadi u Evropi, i
bolnica u kojima samo jedna treća opreme radi, kaže on.
“Mi smo u očajnoj
situaciji” , rekao je.
|