Bista Sećanje rađena je po  Meštrovićevoj istoimenoj skulpturi. Originalnu skulpturu  Sećanje Meštrović je izveo u punoj figuri u Parizu 1908. godine. Ona pripada opusu udovica koje su bile deo zamišljene arhitektonsko-vajarske celine Vidovdanski hram, a kao pandani arhetipskim figurama epskih junaka. Inicijalna skulptura Sećanje predstavlja Vukosavu, po legendi ćerku kneza Lazara i ženu epskog junaka Miloša Obilića.  To je ženski akt u grču bola i sećanja, izvijenog nagog tela i lica obavijenog izrazom tuge. Bista Sećanje, kao verzija istoimene originalne skulpture  stavlja akcenat na lice žene koje nam prenosi izraz tuge i duboke melanholije. Ona predstavlja bolno uzdizanje duše i otelotvorenje drevne patnje  južnoslovenskih žena-udovica. Povezujući mit sa idejom ujedinjenja umetnik stvara jednu vrstu svoje „individualne mitologije“ koju želi da uklopi u kolektivnu predstavu patrijarhalne balkanske sredine.

po Meštrovićevoj skulpturi Sećanje, klesao Đuzepe Grasi

  • mermer
  • 64 cm
  • bez sign.
  • Inv. br.

Poreklo: prema porudžbini Kabineta Predsednika Republike, otkup od Đuzepea Grasija 1955.