| SAOPSTENJE KANCELARIJE NJ.K.V. PRESTOLONASLEDNIKA A L E K S A N D R A Povodom nedavnog pisma Nj.K.V. Kneza Aleksandra, sina Kneza Pavla Njegovo Kraljevsko Visocanstvo Knez Aleksandar, sin Nj.K.V. Kneza Pavla, Regenta Jugoslavije (1934 - 1941), koji zivi u Parizu, uputio je 1. jula ove godine jedno pismo Srbima i Srpkinjama u kome se osvrce na stvaranje Jugoslavije 1918. godine i na neke aktuelne teme. U pismu Knez Aleksandar kaze, izmedju ostalog, da je "Jugoslavija najvazniji uzrok naseg stradanja", da je ona "jedno veliko srpsko groblje" i zatim moli Srbe da oproste Kralju Aleksandru I zbog toga sto je stvorio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslaviju. Moli takodje oprostaj i za ostale Karadjordjevice. Pismo Kneza Aleksandra objavljeno je u raznim verzijama i pod razlicitim naslovima u nizu srpskih novina i elektronskih medija. Jedne novine tvrde da je pismo napisano "u ime kraljevskog doma", a druge pripisuju pismo Nj.K.V. Prestolonasledniku Aleksandru. Novine ga objavljuju pod senzacionalistickim naslovima kao "Braco, oprostite kralju greh zvani Jugoslavija" ili "Srbi, oprostite kralju ujedinitelju". U vezi sa tim ova Kancelarija je ovlascena da izjavi da Njegovo Kraljevsko Visocanstvo Prestolonaslednik Aleksandar nema nikakve veze ni sa sadrzajem tog pisma niti sa njegovim objavljivanjem. Ne ulazeci u procenu sadrzaja pisma Kneza Aleksandra, ova Kancelarija zeli da ukaze da njegove tvrdnje predstavljaju njegovo licno misljenje a ne stav i misljenje Kraljevskog Doma Karadjordjevica. Zapaza takodje da Knez Aleksandar nije bio ovlascen od ostalih clanova kraljevske porodice Karadjordjevic da se bilo kome izvinjava ili trazi oprostaj u njihovo ime. Kralj Aleksandar I je bio veliki kralj, drzavnik i vojskovodja i ostao je u najlepsoj uspomeni srpskom narodu. Da ga zlocinacka ruka nije ubila 1934. godine u Marseju, sudbina Jugoslavije bi bila svakako drukcija. Treba ostaviti istoriji da izrekne sud o njegovom zivotnom delu. Ova Kancelarija je uverena da ce taj sud biti pozitivan. U Londonu, 29. jula 1999 |
Copyright © 1997 Nj.K.V. Princ Aleksandar II Sva prava zakonom zasticena |